S korijena i donjega dijela stabljike korova i biljnih ostataka kukuruza, pšenice, suncokreta i zobi izolirali smo ukupno 300 izolata Fusarium spp. te izvršili morfološku i molekularnu identifikaciju. Molekularnom identifikacijom, pomoću AFLP metode i sekvenciranjem BT i EF-1 gena, determinirali smo 14 Fusarium vrsta: F. acuminatum, F. avenaceum, F. concolor, F. crookwellense, F. equiseti, F. graminearum, F. oxysporum, F. proliferatum, F. semitectum, F. solani, F. sporotrichioides, F. subglutinans, F. venenatum i F. verticillioides. Uspoređujući rezultate morfološke i molekularne identifikacije, utvrdili smo da je 16,7% izolata krivo determinirano temeljem morfoloških karakteristika. Od 300 izolata identificiranih molekularnim metodama, za 50 je izolata utvrđeno da ne pripadaju vrsti koja je određena morfološkom determinacijom. Ispitivanjem patogenosti 30 odabranih izolata Fusarium vrsta, utvrdili smo da je veliki broj patogen za klijance kukuruza i pšenice te klasove pšenice. Najpatogenijima su se pokazali izolati F. graminearum s A. retroflexus, A. theophrasti i C. album, F. venenatum s ostataka kukuruza i A. theophrasti te F. crookwellense s A. lappa. Ispitivanjem antifungalnoga djelovanja 11 vrsta eteričnih ulja na porast micelija i sporulaciju odabranih Fusarium vrsta, utvrdili smo da najizraženiji inhibitorni utjecaj na porast micelija ima eterično ulje timijana (T. vulgaris) te anisa (P. anisum) i klinčićevca (E. caryophyllus). Utjecaj eteričnih ulja na sporulaciju nije bio statistički značajan