prikaz prve stranice dokumenta Utjecaj načina sjetve u petogodišnjem razdoblju na prinos zrna kukuruza
  Download
PDF 498.71 KB
Scientific paper - Original scientific paper
Utjecaj načina sjetve u petogodišnjem razdoblju na prinos zrna kukuruza
Agronomski glasnik : Glasilo Hrvatskog agronomskog društva, 83 (2022), 1-2; 29-42. https://doi.org/10.33128/ag.83.1-2.2
Banaj, Anamarija; Tadić, Vjekoslav; Petrović, Davor; Banaj, Đuro; Stipešević, Bojan

Cite this document

Banaj, A., Tadić, V., Petrović, D., Banaj, Đ. & Stipešević, B. (2022). Utjecaj načina sjetve u petogodišnjem razdoblju na prinos zrna kukuruza. Agronomski glasnik : Glasilo Hrvatskog agronomskog društva, 83. (1-2), 29-42. doi: 10.33128/ag.83.1-2.2

Banaj, Anamarija, et al. "Utjecaj načina sjetve u petogodišnjem razdoblju na prinos zrna kukuruza." Agronomski glasnik : Glasilo Hrvatskog agronomskog društva, vol. 83, no. 1-2, 2022, pp. 29-42. https://doi.org/10.33128/ag.83.1-2.2

Banaj, Anamarija, Vjekoslav Tadić, Davor Petrović, Đuro Banaj and Bojan Stipešević. "Utjecaj načina sjetve u petogodišnjem razdoblju na prinos zrna kukuruza." Agronomski glasnik : Glasilo Hrvatskog agronomskog društva 83, no. 1-2 (2022): 29-42. https://doi.org/10.33128/ag.83.1-2.2

Banaj, A., et al. (2022) 'Utjecaj načina sjetve u petogodišnjem razdoblju na prinos zrna kukuruza', Agronomski glasnik : Glasilo Hrvatskog agronomskog društva, 83(1-2), pp. 29-42. doi: 10.33128/ag.83.1-2.2

Banaj A, Tadić V, Petrović D, Banaj Đ, Stipešević B. Utjecaj načina sjetve u petogodišnjem razdoblju na prinos zrna kukuruza. Agronomski glasnik : Glasilo Hrvatskog agronomskog društva [Internet]. 2022 February 11 [cited 2024 November 18];83(1-2):29-42. doi: 10.33128/ag.83.1-2.2

A. Banaj, V. Tadić, D. Petrović, Đ. Banaj and B. Stipešević, "Utjecaj načina sjetve u petogodišnjem razdoblju na prinos zrna kukuruza", Agronomski glasnik : Glasilo Hrvatskog agronomskog društva, vol. 83, no. 1-2, pp. 29-42, February 2022. [Online]. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:120489. [Accessed: 18 November 2024]

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
Title (croatian)Utjecaj načina sjetve u petogodišnjem razdoblju na prinos zrna kukuruza
AuthorAnamarija Banaj
AuthorVjekoslav Tadić
AuthorDavor Petrović
AuthorĐuro Banaj
AuthorBojan Stipešević
Author's institutionJosip Juraj Strossmayer University of Osijek
Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek
(Department of Agricultural Engineering and Renewable Energy Resources)
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		BIOTECHNICAL SCIENCES
Agronomy
Agricultural Engineering and Technology
Abstract (croatian)
U radu su prikazani rezultati utjecaja standardne sjetve i sjetve u udvojene redove tj. twin row tehnologije na prinos zrna kukuruza u Republici Hrvatskoj. Istraživanja su provedena od 2016. do 2020. godine na dva pokušališta: Jakšić (45°21'56,12"N i 17°47'0,08"E) i pokušalište Lužani (45°09'07,8"N i 17°42'41,6"E). U istraživanju je provedena sjetva hibrida KWS 2370 (FAO 290) i KWS Smaragd (FAO 350) na razmak redova 70 cm, te u udvojene redove s razmakom 22 cm. Tijekom provođenja pokusa sjetvom u udvojene redove ostvaren je značajno veći prinos zrna (kg ha-1), ali s nešto većom vlagom zrna u vrijeme berbe. Najviši prinos zrna na pokušalištu Jakšić u standardnoj sjetvi zabilježen je 2016. godine od 12 180 kg ha-1 kod hibrida KWS 2370 iz FAO grupe 290 dok je u sjetvi u sustavu udvojenih redova ostvaren prosječni prinos zrna veći za 10,76 % u odnosu na standardnu sjetvu. Najniži zabilježeni prinosi zrna (kg ha-1) na istom pokušalištu ostvaren je u 2017. vegetacijskoj godini. Iste godine u tehnologiji udvojenih redova ostvaren je prinos zrna za 15,51 % veći u odnosu na standardnu sjetvu. Također u vegetacijskoj 2017. godini i na pokušalištu Lužani zabilježeni su najniži prosječni prinosi zrna u berbi pri čemu je sjetva u udvojene redove ostvarila povećanje prinosa od 12,03 % u odnosu na standardnu sjetvu. Kod sjetve hibrida KWS Smaragd najniži prinos zrna zabilježen je u 2016. godini s 10 450 kg ha-1, dok je prinos u udvojenim redovima iznosio 11 693 kg ha-1, pri čemu je zabilježena i najveća razlika između sustava sjetve od 11,89 % na pokušalištu Lužani. Sjetva u udvojene redove na oba pokušališta rezultirala je statistički značajnim razlikama za glavna svojstva istraživanja u svih pet vegetacijskih godina. Statistički značajne razlike uočene su i za svojstvo mase zrna po klipu kao i sadržaja vlage u zrnu. Nešto niža vrijednost vlage u zrnu u svih pet godina istraživanja zabilježena je u standardnoj sjetvi. Razlike ostvarenih sklopova na pokušalištima u vrijeme petogodišnjeg istraživanja nisu bile statistički značajne.
Keywords (croatian)
Languagecroatian
Publication typeScientific paper - Original scientific paper
Publication statusPublished
Peer reviewPeer review - domestic
Publication versionPublished version
Journal titleAgronomski glasnik : Glasilo Hrvatskog agronomskog društva
Numberingvol. 83, no. 1-2, pp. 29-42
p-ISSN0002-1954
e-ISSN1848-8900
DOIhttps://doi.org/10.33128/ag.83.1-2.2
URN:NBNurn:nbn:hr:151:120489
Publication2022-02-11
Document URLhttps://hrcak.srce.hr/272370
Type of resourceText
Access conditionsOpen access
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2024-05-23 12:06:22