Pages

Bioekonomija alternativnih sustava poljoprivredne proizvodnje
Bioekonomija alternativnih sustava poljoprivredne proizvodnje
Javor Klem
Cilj ovog rada je bioekonomska analiza alternativnih sustava poljoprivredne proizvodnje i prikaz njihove zastupljenosti u Republici Hrvatskoj. Težište rada stavljeno je na bioekonomsku usporedbu konvencionalne, integrirane i ekološke poljoprivrede prema kriterijima prinosa, internih i ektsternih troškova i tržišnog rezultata. Također je pružen pregled bioekonomije kao modernog ekonomskog koncepta.
Biofortifikacija soje cinkom
Biofortifikacija soje cinkom
Dejana Kraljević
Niska koncentracija cinka u tlima rezultira niskom koncentracijom toga elementa i u prehraniljudi i životnja. Kako je cink esencijalan element, njegov deficit nepovoljno utječe na organizam. S druge strane, kadmij je toksičan element bez esencijalnog i korisnog učinka, te je stoga poželjno da ga u konzumnim namirnicama bude što manje. Agronomska biofortifikacija rezultira povećanjem cinka u jestivim dijelovma biljaka,a time i većim količinama unosa cinka u ljudski organizam. Cilj...
Biofungicidi i njihova primjena
Biofungicidi i njihova primjena
Boris Puđa
U današnje vrijeme sve je veća svijest ljudi i poljoprivrednih proizvođača o negativnim učincima kemijskih pesticida. Smatra se da su oni štetni za ljudsko zdravlje i za životnu sredinu te dovode do brze pojave rezistentnosti jedinki u populaciji nekih štetnih vrsta. Svi ti razlozi povećavaju potreba za razvojem novih proizvoda koji bi bili alternativa ili dopuna kemijskim mjerama zaštite. Ovdje mjesto nalaze biološki preparati i druge nepesticidne mjere. U radu su prikazani...
Biologija i ekologija porodice deva (Camelidae)
Biologija i ekologija porodice deva (Camelidae)
Rafael Bilandžija
Deve se svrstavaju u porodicu Camelidae, koja se prvi put pojavila u Sjevernoj Americi prije 40 milijuna godina. Sjevernoamerička deva izumrla je prije 10.000 godina. Živuće južnoameričke deve zastupljene su s vrstama: ljama (Lama glama), gvanako (L. guanicoe), vikunja (Vicugna vicugna) i alpaka (V. pacos). Arapska deva ili dromedar (Camelus dromedarius) ima jednu leđnu grbu, dok pripitomljena baktrijska deva (C. bactrianus) i divlja baktrijska deva (C. ferus) imaju po dvije grbe....
Biologija i raznolikost slatkovodnih školjkaša (Mollusca, Bivalvia)
Biologija i raznolikost slatkovodnih školjkaša (Mollusca, Bivalvia)
Ana Galičić
Školjkaši (razred: Bivalvia) su bilateralno simetrične životinje iz koljena Mekušci (Mollusca) čije je tijelo zatvoreno dvodjelnom vapnenačkom ljušturom. Najveći broj školjkaša bentoski su organizmi koji žive ukopani u mekanom sedimentu. Raznolikost slatkovodnih školjkaša prema zoološkoj sistematici obuhvaća 4 podrazreda, 5 redova, 19 porodica, 206 rodova i 1.026 vrsta. Najveću raznolikost posjeduje porodica Unionidae koja sadrži 840 vrsta i 161 rod. Glavna središta...
Biološka i ekološka obilježja divljih gusaka u parku prirode Kopački rit
Biološka i ekološka obilježja divljih gusaka u parku prirode Kopački rit
Marko Rogalo
Park prirode Kopački rit je jedno od najvažnijih poplavnih područja u Europi sa raznim vrstama ptica močvarica. Uvršten je na listu IBA, a 1993. godine Ramsarskom konvencijom proglašen je međunarodno značajnim zaštićenim područjem. Na području PP Kopačkog rita nalazi se oko 25 tipova staništa. Bioraznolikost Kopačkog rita pruža pticama močvaricama veliki izbor hrane za opstanak i podizanje mladih u skrovištima šaša te im pruža zaklon od prirodnih neprijatelja. Na uspjeh...
Biološka kontrola biljno – parazitnih nematoda u povrću
Biološka kontrola biljno – parazitnih nematoda u povrću
Monika Jakobović
Cilj ovoga istraživanja je bio utvrditi utjecaj gorušice (Sinapis alba L.) i kadifice (Tagetes patula L.) na biljno – parazitne kao i ostale vrste nematoda u crvenom luku. Pokus je postavljen u ožujku 2016 g. u selu Strizivojna u tri tretmana: luk – gorušica, luk – kadifica i luk (kontrola) i četiri ponavljanja .Najveći broj nematoda u 100 g tla utvrđen je u tretmanu luk – kadifica (1249), dok je najmanji broj bio u tretmanu luk (kontrola) (419). Broj rodova se kretao od 11...
Biološka kontrola bolesti i štetnika krastavca i zelene salate
Biološka kontrola bolesti i štetnika krastavca i zelene salate
Katarina Kapular
Najznačajnije bolesti i štetnici povrća mogu se suzbijati agrotehničkim, mehaničkim, fizikalnim, biološkim i kemijskim mjerama. Biološke metode suzbijanja bolesti i štetnika obuhvaćaju korištenje živih korisnih organizama i produkata njihovoga metabolizma. U svrhu biološke kontrole na povrću, mogu se koristiti korisni kukci, entomopatogene nematode, bakterije i gljive. Biološka kontrola je način suzbijanja bolesti i štetnika koja nema negativan utjecaj na čovjekovo zdravlje...
Biološka kontrola bolesti i štetnika paprike
Biološka kontrola bolesti i štetnika paprike
Kristina Andrišić
Cilj ovog završnog rada bio je prikazati sve bolesti i štetnike koji mogu naštetiti paprici te kakvu ulogu u svemu tome ima biološka kontrola. Biološke metode suzbijanja podrazumijevaju korištenje živih korisnih organizama i produkata njihovoga metabolizma. U biološkoj kontroli mogu se koristiti korisni kukci, bakterije, gljive te entomopatogene nematode. Primjenom bioloških mjera zaštite minimalizira se upotreba kemijskih sredstava, a tako i zagađenje okoliša. Primjena...
Biološka kontrola bolesti i štetnika rajčice
Biološka kontrola bolesti i štetnika rajčice
Ema Penava
Biološka kontrola podrazumijeva primjenu živih korisnih organizama i produkata njihovoga metabolizma u kontroli štetočina. Biljni patogeni mogu se u suzbijanju korova koristiti na tri različita načina: klasičnom, konzervacijskom i augmentativnom (inokulativnom i inundativnom) biološkom kontrolom. U svrhu biološke kontrole na povrću, mogu se koristiti korisni kukci, entomopatogene nematode, bakterije i gljive. Rajčica je izložena velikom broju štetočina. Različite bolesti...
Biološke karakteristike porodica Ictaluridae, Siluridae, Esocidae i Umbridae
Biološke karakteristike porodica Ictaluridae, Siluridae, Esocidae i Umbridae
Marinko Tomašević
Som, crni somić, smeđi somić ili patuljasti, štuka i crnka su vrste riba karakteristične za vode dunavskog sliva. Crni i smeđi somić su alohtone vrste unesene u naše vode sa područja Sjeverne Amerike, dok je crnka domicilna dunavska vrsta koja je umjetno raširena na ovaj dio dunavskog sliva. Som i štuka su autohtone vrste dunavskog sliva. Som i crnka su isključivo vrste koje se javljaju u dunavskom slivu, dok štuku, crnog i smeđeg somića možemo naći i u vodama jadranskog...
Biološko suzbijanje štetnih kukaca
Biološko suzbijanje štetnih kukaca
Martina Debelić
Biološki načini suzbijanja (augmentativan, klasičan, konzervativan) spadaju u nekemijske metode i koriste se kao alternativne metode kemijskim pesticidima za suzbijanje štetnih organizama u integriranim i ekološkim sustavima poljoprivredne proizvodnje. Biološka zaštita biljaka uključuje suzbijanje štetnih kukaca prirodnim neprijateljima (grabežljivci, parazitoidi), drugim korisnim organizmima i mikrobiološkim insekticidima na bazi virusa, bakterija, gljivica i nematoda. Biološku...

Pages