Pages
-
-
Benefitni mikroorganizmi kao alternativa kemijskim fungicidima
-
Milan Cvjetković U svrhu zadovoljavanja tržišnih zahtjeva po pitanju rastuće organske proizvodnje, od presudne je važnosti
razvoj biološke kontrole. Najčešći mehanizmi djelovanja korisnih mikroorganizama su: kompeticija,
proizvodnja metabolita te mikoparazitizam. Mikrobiološki biofungicidi su u kompeticiji sa patogenim gljivama
za hranu i prostor, stimuliraju sam proces odbrane biljaka te utječu na rast korijena. Trichoderma hrazianum
se nalazi u biofungicidu Trihodex za suzbijanje sive truleži....
-
-
Bilanca poljoprivrednog gospodarstva
-
Marina Majić Bilanca je temeljni financijski izvještaj koji pokazuje imovinu i njezine izvore u poduzeću na točno određeni danna kraju poslovne godine. Ukazuje točan financijski položaj poduzeća. Glavni dijelovi bilance su aktiva i pasiva. Aktiva prikazuje imovinu poduzeća, a pasiva izvore te imovine. Izvori mogu biti tuđi i vlastiti. Vlastiti se nazivaju kapital, a tuđi su obveze. Aktiva uvijek mora biti jednaka pasivi. To znači da mora postojati ravnoteža, takozvana bilančna ravnoteža....
-
-
Bilanca poljoprivrednog gospodarstva
-
Marina Majić Bilanca je temeljni financijski izvještaj koji pokazuje imovinu i njezine izvore u poduzeću na točno određeni danna kraju poslovne godine. Ukazuje točan financijski položaj poduzeća. Glavni dijelovi bilance su aktiva i pasiva. Aktiva prikazuje imovinu poduzeća, a pasiva izvore te imovine. Izvori mogu biti tuđi i vlastiti. Vlastiti se nazivaju kapital, a tuđi su obveze. Aktiva uvijek mora biti jednaka pasivi. To znači da mora postojati ravnoteža, takozvana bilančna ravnoteža....
-
-
Biljne vrste na javnim zelenim površinama i u privatnim vrtovima grada Slatine
-
Lara Nenadović Osnovni cilj i zadatak provedenog istraživanja bio je utvrditi prisutnost biljnih vrsta na području grada Slatine. Istraživanje flore rađeno je tijekom jedne godine tj. od ožujka 2019. do kolovoza 2020. godine kako bi se obuhvatila sva četiri godišnja doba. Bogatstvo flore ogleda se kroz prisutnost 183 vrste koje su zabilježene na Slatinskom području. Na javnim zelenim površinama je ukupno determinirana 41 porodica, najviše biljnih vrsta pripada porodici Poaceae, 103 roda te 149...
-
-
Biljsko groblje - spomenik prirode
-
Zvonimira Eljuga Spomenik prorode Biljska stepa dio je krajobraza rubnog područja općine Bilje i zaštićena je i unutar Nature 2000. Naglom urbanizacijom i izgradnjom stambenih naselja, intenzivnom poljoprivredom i uslijed klimatskih promjena prirodno stanište stepa je danas u Europi ugroženo i smanjuje se, stoga je potrebno organizirati poseban monitoring i mjere zaštite. Biljska stepa je danas i unatoč mjerama zaštite ugrožena, te je potrebno propisati konkretne mjere njege i održavanja.
-
-
Biocenološka obilježja Stare Drave kod Bilja
-
Dora Mazur Stara Drava kod naselja Bilje u Baranji ostatak je nekadašnjeg toka rijeke Drave. Zbog vrlo sporog protoka vode ima više obilježja stajaćice nego tekućice. Raznolikost staništa omogućuju uspostavu biocenoze sastavljene od populacija biljnih organizama (fitocenoza) i životinjskih organizama (zoocenoza), uključenih u strukturu i funkcioniranje slatkovodnog ekosustava. Analizirana su obilježja biocenoze Stare Drave Bilje i utvrđeno je da strukturu biocenoze čine populacije 222 vrste...
-
-
Biocenološka obilježja područja ekološke mreže – pašnjak u Trpinji
-
Nevena Vukajlović U blizini sela Trpinja u Vukovarsko-srijemskoj županiji, razvijena je fragmentirana vegetacija panonskih slanih stepa na oko 5 ha pašnjačke površine. Ovaj tip vegetacije i staništa vrlo je rijedak i ugrožen te je u statusu zaštite kako u Republici Hrvatskoj, tako i u Europskoj uniji. U flori pašnjaka zabilježene su rijetke i ugrožene biljne vrste koje su uključene i u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske. Pašnjak u Trpinji proglašen je područjem ekološke mreže NATURA 2000,...
-
-
Biodinamička poljoprivreda kao spoj tradicijskih znanja i modernog poljodjelstva
-
Adrijana Arambašić Biodinamička poljoprivreda predstavlja se kao najstariji, ali i najvažniji smjer ekološke proizvodnje. Taj način poljodjelstva se bazira na holističkom pristupu i suživotu u skladu s prirodom te počiva na tri temeljna principa: spiritualni, etički i ekološki. Njen začetnik i osnivač, Rudolf Steiner, 1924. godine odlučio je održati desetodnevna predavanja koja su zabilježena u knjizi ''Poljoprivredni tečaj'', a ona se smatraju kao prva poznata zapisana edukacija o...
-
-
Bioekonomija alternativnih sustava poljoprivredne proizvodnje
-
Javor Klem Cilj ovog rada je bioekonomska analiza alternativnih sustava poljoprivredne proizvodnje i prikaz njihove zastupljenosti u Republici Hrvatskoj. Težište rada stavljeno je na bioekonomsku usporedbu konvencionalne, integrirane i ekološke poljoprivrede prema kriterijima prinosa, internih i ektsternih troškova i tržišnog rezultata. Također je pružen pregled bioekonomije kao modernog ekonomskog koncepta.
-
-
Biofortifikacija soje cinkom
-
Dejana Kraljević Niska koncentracija cinka u tlima rezultira niskom koncentracijom toga elementa i u prehraniljudi i životnja. Kako je cink esencijalan element, njegov deficit nepovoljno utječe na organizam. S druge strane, kadmij je toksičan element bez esencijalnog i korisnog učinka, te je stoga poželjno da ga u konzumnim namirnicama bude što manje. Agronomska biofortifikacija rezultira povećanjem cinka u jestivim dijelovma biljaka,a time i većim količinama unosa cinka u ljudski organizam. Cilj...
-
-
Biofungicidi i njihova primjena
-
Boris Puđa U današnje vrijeme sve je veća svijest ljudi i poljoprivrednih proizvođača o negativnim učincima kemijskih pesticida. Smatra se da su oni štetni za ljudsko zdravlje i za životnu sredinu te dovode do brze pojave rezistentnosti jedinki u populaciji nekih štetnih vrsta. Svi ti razlozi povećavaju potreba za razvojem novih proizvoda koji bi bili alternativa ili dopuna kemijskim mjerama zaštite. Ovdje mjesto nalaze biološki preparati i druge nepesticidne mjere. U radu su prikazani...
-
-
Biologija i ekologija porodice deva (Camelidae)
-
Rafael Bilandžija Deve se svrstavaju u porodicu Camelidae, koja se prvi put pojavila u Sjevernoj Americi prije 40 milijuna godina.
Sjevernoamerička deva izumrla je prije 10.000 godina. Živuće južnoameričke deve zastupljene su s vrstama: ljama
(Lama glama), gvanako (L. guanicoe), vikunja (Vicugna vicugna) i alpaka (V. pacos). Arapska deva ili dromedar
(Camelus dromedarius) ima jednu leđnu grbu, dok pripitomljena baktrijska deva (C. bactrianus) i divlja baktrijska
deva (C. ferus) imaju po dvije grbe....
Pages
