Soja je jednogodišnja dvosupnica i jedna je od najznačajnijih kultura u svijetu. Njezina sposobnost uspijevanju u različitim agroekološkim uvjetima omogućuje uzgoj u mnogim zemljama. Cilj ovog rada je utvrditi promjene na soji (visina biljke soje, broj grana, broj članaka i broj mahuna) uzrokovane različitom dužinom zakorovljenosti pri različitim razmacima sjetve (25 cm, 50 cm i 70 cm). Vrsta i gustoća korova ovisi o tipu tla i vremenskim uvjetima. Većina korova niče prije soje ili istovremeno sa sojom. Najviše korova ima krajem proljeća, odnosno početkom ljeta dok je soja još mala i krajem ljeta kada soja odbacuje list. Slavonija je vrlo pogodna za uzgoj soje zahvaljujući bogatom i plodnom tlu, te pogodnim klimatskim uvjetima. U 2014. godini, tijekom istraživanja, vremenske prilike su bile zadovoljavajuće. Ukupna suma oborina bila je 824 mm, a srednja godišnja temperatura oko 13,35 °C. U životnom ciklusu soje postoje dva razvojna stadija soje, to su vegetativni (V) i generativni tj. reproduktivni (R) stadiji. Vegetativni stadij počinje od nicanja i traje do početka cvatnje i stvaranja reproduktivnih organa gdje nastupa reproduktivni stadij koji završava potpunom zriobom ploda (mahune). Pokus se provodi u Vukovarsko- srijemskoj županiji u naselju Mitnica 2014. godine gdje je zasijana soja sorte IKA iz selekcijskog asortimana Poljoprivrednog instituta iz Osijeka. Soja je sijana na 3 različita međuredna razmaka (25 cm, 50 cm i 70 cm). Pokus je postavljen po slučajnom blok rasporedu u 4 ponavljanja. Odabrano je 10 biljaka soje slučajnim odabirom iz svakog tretmana i razmaka sjetve, izmjereni su parametri na osnovi kojih su doneseni zaključci. Parametri koji su mjereni su visina biljke soje, broj grana soje, broj članaka i broj mahuna. Visina biljaka soje bila je pod značajnim utjecajem kompeticije sa korovima. Analizom varijance je utvrđeno da su međuredni razmak i dužina zakorovljenosti značajno utjecali na visinu biljke soje koje su u početku bile zakorovljene u odnosu na pljevljene. Dužina zakorovljenosti i vrijeme pljevljenja utjecalo je na broj grana i broj članaka soje, ali nije pokazalo nikakve statistički značajne razlike. Kod broja mahuna na granama uočene su statistički značajne razlike. Utvrđeno je više mahuna po biljci na parcelama koje su bile zakorovljene pa postepeno pljevljene. Istraživanja su pokazala da prisustvo korova u soji ne samo da utječe na prinos već je ugrožena i kvaliteta sjemena (Gibson i suradnici, 2008.), a razmak sjetve također utječe na „borbu“ između korova i kulturne biljke.