Klimatske promjene i poljoprivreda su međusobno povezani procesi, a oba se odvijaju na globalnoj razini. Klima utječe na poljoprivredu na razne načine, uključujući i promjene u prosječnim temperaturama, oborinama i klimatskim ekstremima. Nadalje, ove promjene utječu na poremećaje u stočarstvu, ribarstvu te u razvoju biljaka. Posljedice su neravnomjerno raspoređene diljem svijeta. Staklenički plinovi zagrijali su atmosferu, ledenjaci su se krenuli topiti i polako dižu razinu mora. Buduće klimatske promjene negativno će utjecati na proizvodnju usjeva u zemljama bliže Ekvatoru, dok učinci u zemljama sjevernije od Ekvatora mogu biti i pozitivni i negativni. Usjevi imaju tendenciju rasti brže u toplijim uvjetima. Međutim, za neke usjeve, kao što su žitarice, brži rast smanjuje količinu vremena za rast sjemena što znatno smanjuje prinose, a samim time pravi poremećaje u razmnožavanju. Toplinski valovi, za koje se očekuje znatno povećanje zbog klimatskim promjenama, mogu biti direktna prijetnja za stoku. U SAD-u, brojne države već su svjedočile značajnim gubitcima sa više od 5000 životinja od samo jednog toplinskog vala. Promjene će vjerojatno dovesti do većeg rizika od nestašice hrane za ranjive skupine, kao što su siromašni. Njima, slaba poljoprivredna proizvodnja znači i manje prihode. Nije zanemariv ni utjecaj poljoprivrede na klimatske promjene tj. utjecaj čovjeka kroz poljoprivredu. Nakon sektora energetike, poljoprivreda, zajedno sa šumarstvom, ima gotovo najveći utjecaj na stakleniče plinove. Osim što je značajan korisnik zemljišta i značajan potrošač fosilnih goriva, poljoprivreda izravno pridonosi emisiji stakleničkih plinova kroz praksu. Na nama je da pronađemo nove načine uzgajanja hrane i prilagodimo se promjenama,no prije svega, i da smanjimo svoj utjecaj na klimatske promjene.