Trogodišnje istraživanje (2010.-2012.) provedeno je na pokušalištu Poljoprivrednog instituta iz Osijeka, a dio je dugogodišnjega stacionarnoga pokusa. Istraživan je utjecaj navodnjavanja (glavni čimbenik A), gnojidbe dušikom (podčimbenik B) i genotipa (podčimbenik C) na urod i kvalitetu zrna hibrida kukuru za (Zea mays L.). Navodnjavanje je provedeno u tri varijante, gdje je A1 bila kontrolna varijanta. Na A2 varijanti sadržaj vode u tlu održavan je na razini 60-100% poljskoga vodnoga kapaciteta (PVK), dok je na A3 varijanti sadržaj vode u tlu održavan na razini 80-100% PVK. Gnojidba dušikom provedena je u tri varijante, gdje je B1 bila kontrolna varijanta (0 kg N ha-1). Na B2 varijanti dodavano je 100 kg N ha-1, a na B3 varijanti 200 kg N ha-1. Osnovna gnojidba kukuruza dušikom (1/3 ukupnoga dušika) obavljena je u jesen (UREA). Jednaka količina gnojiva unesena je predsjetveno u tlo. Tijekom razdoblja vegetacije izvršene su dvije prihrane KAN-om. Prva prihrana (1/6) obavljena je kultivacijom kukuruza u fazi 6-8 listova, a druga u fazi 8 do 10 listova (1/6). U istraživanju su korištena četiri hibrida kukuruza (FAO 500 i 600), C1=OSSK596, C2=OSSK617, C3=OSSK602 i C4=OSSK552. Kukuruz je navodnjavan samohodnim sektorskim rasprskivačem, a trenutak početka navodnjavanja određen je mjerenjem vlažnosti tla pomoću Watermark senzora. Provedena je uobičajena agrotehnika u proizvodnji kukuruza. Vremenske prilike tijekom istraživanja značajno su se razlikovale, posebice u pogledu količine oborine. Ističe se 2010. godina, kao ekstremno kišna, kada je na području Osijeka proglašena elementarna nepogoda prevelike količine oborine i poplave, što je utjecalo na vrijeme izvođenja radova, kao i rezultate istraživanja. Analizom varijance utvrđene su statistički vrlo značajne razlike u veličini uroda u sve tri godine istraživanja. Urod je rastao povećanjem norme navodnjavanja, s iznimkom 2010. godine, kada je najviši urod (9,24 t ha-1) ostvaren na kontroli (A1). Najizraženiji učinak navodnjavanja na urod zrna kukuruza bio je u ekstremno toplome i vrlo sušnome vegetacijskome razdoblju 2012. godine. Učinak navodnjavanja na kemijski sastav zrna razlikovao se po godinama istraživanja. Sadržaj proteina u zrnu smanjen je povećanjem sadržaja vode u tlu na obje varijante navodnjavanja u 2010. i 2012. godini. Nasuprot tome, sadržaj škroba i ulja (n.s.) u zrnu rastao je na obje varijante navodnjavanja. Najizraženije povećanje sadržaja škroba zabilježeno je u 2012. godini. Porastom količine dodane vode, rasla je hektolitarska masa kukuruza, dok je apsolutna masa smanjena. Gnojidba dušikom vrlo značajno je povećala urod zrna, sadržaj proteina u zrnu te hektolitarsku i apsolutnu u sve tri godine istraživanja. Utvrđen je vrlo značajan učinak hibrida na sva ispitivana svojstva tijekom trogodišnjeg istraživanja. Smjer i jačina korelacijskih veza između svojstava (međusobno) i čimbenika u istraživanju razlikovali su se po godinama istraživanja, prvenstveno radi specifičnih vremenskih uvjeta 2010. godini.