Cilj ovog istraživanja bio je pronaći koje kombinacije ulja daju poželjan učinak na modificiranje sadržaja i povećanje ukupnih vrijednosti n-3 PUFA u mesu svinja, a da pri tome nema negativnoga utjecaja na svojstva tova te kvalitetu trupova i mesa. Standardni dnevni obrok svinja u tovu obogaćen je kombinacijama ribljega, lanenoga i repičinog ulja. Kontrolna skupina (A) imala je u obroku 3% animalne (svinjske) masti, dok su u 4 pokusne skupine dodavane sljedeće kombinacije ulja: riblje 0,5% + repičino 2,5% (B); riblje 0,5% + laneno 2,5% (C); riblje 1,0% + repičino 2,0% (D) i riblje 1,0% + laneno 2,0% (E). Pokus je proveden u zadnja 4 tjedna tova. Slučajni uzorak veličine 50 svinja (durok x švedski landras x pietren) raspodijeljen je u 5 skupina veličine 10 svinja s jednakim omjerima spola. Dobivenim rezultatima utvrđeno je da tretman i spol nisu statistički značajno utjecali na dnevne priraste, dok je interakcija tretmana i spola imala značajan utjecaj (p<0,05). Utvrđen je statistički značajan utjecaj tretman i spola za debljinu leđne slanine (p<0,05) i debljinu slabinskoga mišića (p<0,05) te visoko značajan utjecaj spola za % mišićnoga tkiva u trupu (p<0,001). Za masu trupa, dužinu polovicu (A i B) te za mjere buta (dužinu i opseg) nisu utvrđene statistički značajne razlike između skupina. Također je utvrđeno da nema statistički značajnoga utjecaja različitih tretmana na pH24 buta i MLD-a, boju mesa CIE L* te na kalo kuhanja. Međutim, utvrđen je visoko značajan utjecaj spola kod boje mesa a* i WBSF (p<0,001) te utjecaj tretmana na gubitak mesnoga soka (p<0,001). Za boju mesa a* i b*, gubitak mesnoga soka, kao i za WBSF, utvrđen je i značajan utjecaj (p<0,05) interakcije tretmana i spola. Isto tako, utvrđen je značajan utjecaj spola i interakcije tretmana i spola (p<0,05) na udio masti. Spol i tretman nisu statistički značajno utjecali na sadržaj n-6 PUFA u MLD-u svinja. Na sadržaj n-3 PUFA (α-LNA, EPA i DHA) tretman je imao statistički visoko značajan utjecaj (p<0,01), osim na udio DPA (p=0,122). Najveći sadržaj α-LNA imale su skupine svinja oba spola hranjene obrocima koji su sadržavali laneno ulje (tretmani C i E). Između sadržaja DHA u MLD-u svinja kod tretmana A, B i C nije bilo statistički značajne razlike (p>0,05). Povećanjem sadržaja ribljega ulja u obrocima s 0,5% na 1% (tretmani D i E) dobiveno je statistički značajno (p<0,05) povećanje sadržaja DHA u odnosu na ostale skupine (A, B i C). Dodatak repičinoga (2%) i ribljega ulja (1%) u obroke za svinje (tretman D) utjecao je na značajno veće odlaganje n-3 PUFA u MLD u odnosu na svinje koje su hranjene s dodatkom 3% animalne masti (tretman A). Na omjer n-6/n-3 PUFA u MLD-u hranidbeni tretmani imali su statistički vrlo visoko značajan utjecaj (p<0,001). Omjer n-6/n-3 PUFA bio je od 4,65:1 (kastrati tretmana C) do 20,14:1 (kastrati tretmana A). Najbolji omjer n-6/n-3 PUFA imali su tovljenici obaju spolova iz tretmana C (5,00:1). Tovljenici hranjeni kombinacijom lanenoga i ribljega ulja (tretmani C i E) imali su bolji omjer n-6/n-3 PUFA u MLD-u (p<0,05, 5,00:1 i 6,33:1) u odnosu na tovljenike koji su hranjeni kombinacijom repičinoga i ribljega ulja (12,84:1 i 10,04:1).