Istraživanje je provedeno na 90 tovljenika (45 nazimica i 45 kastrata) križanaca PIC337xC23. Svinje su uzgojene u testnoj stanici „Kozarac“ i hranjene smjesama koje su sadržavale 13,58 MJ/ME i 17,36 % sirovih proteina u razdoblju do 30 kg žive mase; 13,26 MJ/ME i 16,05 % sirovih proteina u razdoblju od 30 do 70 kg žive mase te 12,95 MJ/ME i 14,06 % sirovih proteina od 70 kg žive mase do kraja tova. Hranidba je bila ad libitum. Tijekom tova jedna je svinja uginula. U dobi od 169 dana (prosječno 110 kg žive mase), 183 dana (prosječno 130 kg žive mase) i 197 dana (prosječno 150 kg žive mase) svinje su žrtvovane. Na liniji klanja i u laboratoriju utvrđena su sljedeća svojstva polovica i kvalitete mesa: duljine polovica „a“ i „b“, duljina i opseg buta, indeks buta, debljina mišia i lene slanine prema „DT“ metodi, površina lenoga mišića i pripadajuće mu slanine, pH45 i pH24 u m. longissimus dorsi i m. semimembranosus, EC45 i EC24 na istim mjestima i u isto vrijeme kao i pH vrijednosti, boja mesa (CIE L* a* b*), otpuštanje mesnoga soka, kalo kuhanja, instrumentalna nježnost (WBSF) i aktivnost ukupnoga kalpaina. Kemijski sastav leđnoga mišića utvrđen je NIR spektrofotometrijom. Polimorfizmi na CAST genu utvrđeni su PCR-RFLP metodom uporabom HinfI, MspI i RsaI restrikcijskih endonukleaza. Za svaki od navedenih lokusa utvrđena su po tri genotipa te su imenovani na sljedeći načćin: AA, AB i BB za CAST/ HinfI lokus; CC, CD i DD za CAST/MspI lokus te EE, EF i FF za CAST/RsaI lokus. Statistička je analiza pokazala da je klaonička masa visoko signifikantno (p<0,001) utjecala na sva svojstva polovica, gdje su se skupine svinja međusobno razlikovale u svim mjerenim svojstvima. Povećanje dobi/klaoničke mase poželjno je utjecalo na pH24 u m. longissimus dorsi i m. semimebranosus, CIE L* i CIE a* te otpuštanje mesnog soka i kalo kuhanja. Skupine srednje teških i teških svinja imale su veće vrijednosti WBSF u odnosu na skupinu lakih svinja. Zabilježen je, također, i značajan utjecaj završne mase na kemijski sastav mesa istraživanih svinja. Ispitivanjem utjecaja mase tople polovice na svojstva polovica i mesa istraživanih svinja utvrđeno je da je masa tople polovice visoko značajno (p<0,001) utjecala na sva mjerena svojstva polovica, kao i na pH24 u leđnome mišiću te CIE L* i CIE a* vrijednosti i otpuštanje mesnoga soka, dok je značajan utjecaj (p<0,05) zabilježen za EC45 u butu i leđnome mišiću, pH24 u butu, CIE b* i kalo kuhanja. Masa tople polovice također je utjecala (p<0,1) na aktivnost kalpaina i udio IMM u istraživanih svinja. CAST/HinfI lokus visoko je signifikantno (p<0,001) utjecao na sva mjerena svojstva polovica, pri čemu je genotip AB imao najveću duljinu polovica („a“ i „b“), najdulji but, najveći opseg buta, najveću površinu i debljinu mišića te najmanju debljinu slanine. Visoko signifikantan (p<0,001) utjecaj toga lokusa utvrđen je i za pH24 u m. longissimus dorsi, CIE L* i CIE a* vrijednosti, dok je znaćajan (p<0,05) utjecaj utvrđen za EC45 u leđnome mišiću, pH24 u butu, CIE b*, otpuštanje mesnoga soka i kalo kuhanja. Razlike (p<0,1) između genotipova utvrđene su za pH24 mjerene u m. longissimus dorsi. Mutacija utvrđena HinfI restrikcijskom endonukleazom utjecala je (p<0,1) na IMM u mesu istraživanih svinja. CAST/MspI lokus visoko je signifikantno (p<0,001) utjecao na svojstva polovica istraživanih svinja, a statistiki značajne razlike (p<0,05) između genotipova utvrđene su za debljinu leđne slanine i njezinu površinu. Statistička je analiza pokazala visoko značajan utjecaj (p<0,001) MspI lokusa na pH24 u leđnome mišiću te CIE L* i CIE a* vrijednosti te značajan utjecaj (p<0,05) na pH24 u butu, CIE b*, otpuštanje mesnoga soka i kalo kuhanja. MspI mutacija je utjecala (p<0,1) i na EC45 u butu i leđnome mišiću te EC24 u leđnome mišiću. Usporedbom genotipova utvrđene su statistički značajne razlike (p<0,05) za CIE b* vrijednosti. CAST/MspI lokus nije utjecao na kemijski sastav istraživanih polovica. CAST/RsaI lokus je visoko signifikantno (p<0,001) utjecao na svojstva polovica istraživanih svinja, pri čemu su statistički značajne razlike između pojedinih genotipova utvrđene za opseg buta, indeks buta, površinu i debljinu leđne slanine. Analiza svojstava kvalitete mesa pokazala je da je RsaI lokus visoko statistički značajno (p<0,001) utjecao na pH24 u m. longissimus dorsi te CIE L* i CIE a*. Značajan utjecaj (p<0,05) toga lokusa utvrđen je za pH45 i pH24 u butu, EC45 u butu, otpuštanje mesnoga soka, kalo kuhanja te aktivnost kalpaina. Isti je lokus utjecao na WBSF vrijednosti na razini p<0,1. Genotipovi na RsaI lokusu međusobno su se značajno (p<0,05) razlikovali u pH45 i pH24 vrijednostima mjerenim u butu aktivnostima kalpaina, a postojanje razlika (p<0,1) između genotipova utvrđeno je i za EC45 u butu te instrumentalnu nježnost. RsaI lokus je utjecao (p<0,1) na relativni udio intramuskularne masti u m. longissimus dorsi istraživanih svinja, a usporedbom CAST/RsaI genotipova utvrđene su razlike (p<0,1) u relativnim udjelima masti i kolagena.