Provedena su istraživanja utjecaja različitih doza herbicida i različitih sistema obrada tla na vrstu korovne populacije, suzbijanje korova, komponente uroda ozime pšenice, prinos ozime pšenice i zbijenost tla na lesiviranome tlu lokaliteta Valpovo tijekom vegetacijskih sezona 2008./09.-2010./11. Pokus je postavljen po splitplot dizajnu u četiri repeticije, s dva tretmana obrade tla (CT-konvencionalna obrada, temeljena na oranju, te RT-reducirana obrada, temeljena na podrivanju) i pet pod-tretmana herbicida (0-kontrola, bez herbicida; H10 - preporučena puna doza herbicida Herbaflex, 2,0 l ha-1; H05 - pola doze Herbaflex-a, 1,0 l ha-1; F10 - preporučena doza herbicida Fox, 1,5 l ha-1, te; F05 - pola doze Fox-a, 0,75 l ha-1). Na tretmanima CT zabilježena je signifikantno jača zakorovljenost nego na RT tretmanima u izraženo vlažnoj sezoni 2009./10., dok je u sušnijim uvjetima RT bio zakorovljeniji od CT. Na obje obrade tretman 0 je bio najzakorovljeniji, dok je najučinkovitije korove suzbio H10. Viši prinosi u prosjeku su ostvareni na CT u odnosu na RT tretman. Najviši prinos zabilježen je na kontrolnome tretmanu 0, a oba tretmana punih doza herbicida (F10 i H10) smanjila su prinos u odnosu na kontrolu, no statistički značajno jedino unutar RT tretmana. Kako smanjene doze herbicida (F05 i H05) nisu bile statistički različite ni od višega prinosa ozime pšenice postignutoga na kontrolnome tretmanu, niti su imala statistički jaču zakorovljenost od punih doza herbicida (F10 i H10), oba se tretmana obrade tla može preporučiti u uzgoju ozime pšenice, napose u uvjetima sve češćih vremenskih ekstrema nad Sjeveroistočnom Hrvatskom.