prikaz prve stranice dokumenta Razvoj modela za smanjenje emisija amonijaka mliječnih goveda korištenjem tehnologija preciznog mliječnog govedarstva
  Download
PDF 1.82 MB
doctoral thesis
Razvoj modela za smanjenje emisija amonijaka mliječnih goveda korištenjem tehnologija preciznog mliječnog govedarstva
2024. urn:nbn:hr:151:773501
Gavran, Mirna
Josip Juraj Strossmayer University of Osijek
Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek
Department of Animal Production and Biotechnology

Cite this document

Gavran, M. (2024). Razvoj modela za smanjenje emisija amonijaka mliječnih goveda korištenjem tehnologija preciznog mliječnog govedarstva (Doctoral thesis). Osijek: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:773501

Gavran, Mirna. "Razvoj modela za smanjenje emisija amonijaka mliječnih goveda korištenjem tehnologija preciznog mliječnog govedarstva." Doctoral thesis, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:773501

Gavran, Mirna. "Razvoj modela za smanjenje emisija amonijaka mliječnih goveda korištenjem tehnologija preciznog mliječnog govedarstva." Doctoral thesis, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:773501

Gavran, M. (2024). 'Razvoj modela za smanjenje emisija amonijaka mliječnih goveda korištenjem tehnologija preciznog mliječnog govedarstva', Doctoral thesis, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, accessed 19 February 2025, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:773501

Gavran M. Razvoj modela za smanjenje emisija amonijaka mliječnih goveda korištenjem tehnologija preciznog mliječnog govedarstva [Doctoral thesis]. Osijek: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek; 2024 [cited 2025 February 19] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:773501

M. Gavran, "Razvoj modela za smanjenje emisija amonijaka mliječnih goveda korištenjem tehnologija preciznog mliječnog govedarstva", Doctoral thesis, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Osijek, 2024. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:773501

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitleRazvoj modela za smanjenje emisija amonijaka mliječnih goveda korištenjem tehnologija preciznog mliječnog govedarstva
Title (english)Development of a model for reducing ammonia emissions of dairy cattle using precision dairy farming technologies
AuthorMirna Gavran
MentorVesna Gantner (mentor)
Committee memberZvonimir Steiner (predsjednik povjerenstva)
Committee memberDragan Solić (član povjerenstva)
Committee memberMuhamed Brka https://orcid.org/0000-0001-5442-8115 (član povjerenstva)
GranterJosip Juraj Strossmayer University of Osijek
Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek
(Department of Animal Production and Biotechnology)
Osijek
Defense date and country2024-12-17, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		BIOTECHNICAL SCIENCES
Agronomy
Animal Husbandry
Universal decimal classification
(UDC)		636/637 - Animal husbandry and breeding. Produce of domestic animals and game
Thesaurus
(NSK Kontrolirani rječnik)
Abstract
Cilj doktorskog rada bio je procijeniti varijabilnost dnevne proizvodnje mlijeka, sadržaja ureje, sadržaja dušika u ureji mlijeka i procijenjenih emisija amonijaka kod mliječnih krava te razviti model za optimizaciju hranidbe za smanjenje emisija amonijaka, promovirajući održivu proizvodnju mlijeka kroz precizno mliječno govedarstvo. Korištena je opsežna baza podataka od 3.953.637 zapisa na kontrolni dan za Holstein krave od 1.1.2005. do 31.12.2022. Analiza sa SAS/STAT softverom otkrila je značajnu fenotipsku varijabilnost u proizvodnji i sastavu mlijeka. Čimbenici poput sezone, regije uzgoja, stadija i redoslijeda laktacije značajno su utjecali na proizvodne karakteristike. Daljnje analize otkrile su značajnu varijabilnost u unosu suhe tvari, metaboličkoj energiji, metaboličkom proteinu, kalciju, fosforu i drugim hranidbenim parametrima među farmama i sezonama. Analize korelacija pokazale su slab odnos između proizvodnje mlijeka i emisije amonijaka, što ukazuje kako povećana proizvodnja mlijeka nije nužno povezana s većim emisijama amonijaka. Hranidbeni parametri poput unosa suhe tvari i metaboličke energije imali su mali utjecaj na emisiju amonijaka, dok su odnosi s kalcijem, fosforom i vlaknima bili slabi. Ovo sugerira moguće smanjenje emisija amonijaka kroz metode optimizacije koje nisu samo usmjerene na prilagodbu hranidbenih parametara. Statistički modeli koji uključuju čimbenike poput stadija laktacije, redoslijeda laktacije, sezone i regije uzgoja poboljšali su sposobnost objašnjavanja varijabilnosti emisije amonijaka. Međutim, značajna količina neobjašnjene varijabilnosti ostala je prisutna, a najopsežniji model (Model E) pokazao je najveću sposobnost objašnjavanja, ali i visoku varijancu pogrešaka, što ukazuje na potrebu za razvijanjem naprednijih modela. Modeli temeljeni na kemijskom sastavu krmiva, uključujući unos suhe tvari, metionin, lizin i ukupna vlakna, imali su ograničenu sposobnost objašnjavanja varijabilnosti emisije amonijaka. Iako dodavanje dodatnih varijabli poput redoslijeda laktacije, sezone i farme donosi određena poboljšanja, visoka varijanca pogrešaka ostaje, što ukazuje na potrebu za daljnjim istraživanjima kako bi se razvili učinkovitiji modeli i tehnike za optimizaciju smanjenja emisija amonijaka.
Abstract (english)
The aim of the doctoral thesis was to assess the variability of daily milk production, urea content, urea nitrogen in milk and estimated ammonia emissions in dairy cows and to develop a model for optimizing feeding to reduce ammonia emissions, promoting sustainable milk production through precision dairy farming. An extensive database of 3,953,637 records was used on the control day for Holstein cows from 1.1.2005 to 31.12.2022. Analysis with SAS/STAT software revealed significant phenotypic variability in milk production and composition. Factors such as season, breeding area, lactation stage and sequence significantly influenced production characteristics. Further analyses revealed significant variability in dry matter intake, metabolizable energy, metabolizable protein, calcium, phosphorus and other nutritional parameters across farms and seasons. Correlation analyses showed a weak relationship between milk production and ammonia emissions, indicating that increased milk production is not necessarily correlated with higher ammonia emissions. Nutritional parameters such as dry matter intake and metabolic energy had minimal effects on ammonia emissions, while the relationships with calcium, phosphorus and fibre were weak. This suggests that reductions in ammonia emissions can be achieved by optimization methods beyond simple dietary adjustments. Statistical models that include factors such as stage of lactation, sequence, season and region of production improved the ability to explain the variability in ammonia emissions. However, significant unexplained variability remained, with the most comprehensive model (Model E) showing the highest explanatory power, but also a high error variance, indicating the need for more advanced models. Models based on dietary chemical composition, including dry matter intake, methionine, lysine and total fibre, had limited explanatory power. Although the inclusion of additional variables such as lactation order, season and farm led to some improvement, high error variance is still present, indicating the need for further research to develop more effective models and techniques for optimizing ammonia emission reduction.
Keywords
Keywords (english)
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:151:773501
Promotion2025
Study programmeTitle: agricultural science
Study programme type: university
Study level: postgraduate
Academic / professional title: doktor/doktorica znanosti, područje biotehničkih znanosti, polje poljoprivreda (doktor/doktorica znanosti, područje biotehničkih znanosti, polje poljoprivreda)
Type of resourceText
Extent218 str.; ilustr.; 30 cm
File originBorn digital
Access conditionsOpen access
Terms of useLicence In copyright icon
Public notedisertacija
Created on2025-02-18 08:50:48