prikaz prve stranice dokumenta EKONOMSKA USPOREDBA RAZLIĈITIH SUSTAVA UZGOJNIH FORMI LJEŠNJAKA
  Preuzmi
PDF 1.4 MB
diplomski rad
EKONOMSKA USPOREDBA RAZLIĈITIH SUSTAVA UZGOJNIH FORMI LJEŠNJAKA
2015. urn:nbn:hr:151:752530
Miličević, Davor
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Zavod za bioekonomiju i ruralni razvoj

Citirajte ovaj rad

Miličević, D. (2015). EKONOMSKA USPOREDBA RAZLIĈITIH SUSTAVA UZGOJNIH FORMI LJEŠNJAKA (Diplomski rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:752530

Miličević, Davor. "EKONOMSKA USPOREDBA RAZLIĈITIH SUSTAVA UZGOJNIH FORMI LJEŠNJAKA." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, 2015. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:752530

Miličević, Davor. "EKONOMSKA USPOREDBA RAZLIĈITIH SUSTAVA UZGOJNIH FORMI LJEŠNJAKA." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, 2015. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:752530

Miličević, D. (2015). 'EKONOMSKA USPOREDBA RAZLIĈITIH SUSTAVA UZGOJNIH FORMI LJEŠNJAKA', Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, citirano: 02.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:752530

Miličević D. EKONOMSKA USPOREDBA RAZLIĈITIH SUSTAVA UZGOJNIH FORMI LJEŠNJAKA [Diplomski rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek; 2015 [pristupljeno 02.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:752530

D. Miličević, "EKONOMSKA USPOREDBA RAZLIĈITIH SUSTAVA UZGOJNIH FORMI LJEŠNJAKA", Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Osijek, 2015. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:752530

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:752530
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovEKONOMSKA USPOREDBA RAZLIĈITIH SUSTAVA UZGOJNIH FORMI LJEŠNJAKA
Naslov (engleski)ECONOMIC COMPARISON OF DIFFERENT GROWTH SYSTEMS OF HAZELNUT
AutorDavor Miličević
MentorRužica Lončarić (mentor)
Član povjerenstvaLjubica Ranogajec
Član povjerenstvaAleksandar Stanisavljrvić
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
(Zavod za bioekonomiju i ruralni razvoj)
Osijek
Datum i država obrane2015-09-22, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Poljoprivreda (agronomija)
Ekonomika
Sažetak
U ovome radu opisane su osobine lješnjaka kao što su prosjeĉan prinos jednog stabla, visina, ţivotni vijek, kad daje prve plodove itd. Jasno je da prosjeĉan prinos po hektaru varira zbog izbora sorte i uzgojnog oblika pa se zbog toga prinosi kreću izmeĊu 2,2 i 3,6 tona po hektaru. Osim glavne, prehrambene, primjene lješnjaka, koristi se i u kozmetiĉke svrhe (ulja i kreme). Ljuska lješnjaka se sve ĉešće koristi za ogrijev. UtvrĊeno je i koji su najveći svjetski proizvoĊaĉi lješnjaka: Turska,... Više Italija, SAD. Najveći uvoznici lješnjaka su Njemaĉka, Italija i Francuska. Proizvodnja lješnjaka u Hrvatskoj je i dalje nedovoljna da se zadovolje potrebe domaćeg trţišta, ali se biljeţi stalan rast površina na kojima je zasaĊen lješnjak. Najveći proizvoĊaĉ u Hrvatskoj je Poljoprivredno poduzeće Orahovica d.d. Za podizanje nasada najvaţnije je odrediti sortu, uzgojni oblik i pripremiti zemljište. Najzastupljenije sorte su obiĉni lješnjak, istarski dugi, rimski i halški div. Uzgojni oblici su: grm, stablo, u obliku ţive ograde. Prema dostupnim kalkulacijama od pripreme terena do trenutka kad će nasad dati prve plodove, potrebno je uloţiti sveukupno 60.527,00 kn po hektaru. Broj sadnica je po hektaru kreće se uglavnom oko 500 komada iako neke metode idu i do 5000 komada. Uzgoj lješnjaka u obliku grma najbolji je odabir za poĉetnike s obzirom da relativno brzo daje prve plodove i brţe dolazi do pune rodnosti. Prema dostupnim informacija izraĊen je raĉun dobiti i gubitka koji pokazuje da se kroz 10 godina na 1111 sadnica ostvari dobit od 10.564,40 kn. U istim uvjetima sa istom sortom i istim brojem sadnica uzgojni oblik stabla daje puno bolje rezultate i to ĉak 42.826,24 kn. Stablo lješnjaka traţi puno više pozornosti i znanja te je stoga odluka autora, za moguću buduću plantaţu lješnjaka – grm. Sakrij dio sažetka
Sažetak (engleski)
This paper describes the properties of hazelnut such as the average yield of a tree, height, life span, when it gives first fruits and so on. It is clear that the average yield per hectare varies due to the choice of varieties and growth form and therefore yields range between 2.2 and 3.6 tons per hectare. In addition to the main application in food industry, hazelnut is used for cosmetic purposes such as oils and creams. The hazelnut shell is being used for fuel. It is explained who are... Više the world's largest producers of hazelnuts: Turkey, Italy, USA. The largest importers of hazelnuts are Germany, Italy and France. Production of hazelnuts in Croatia is still insufficient to meet the needs of the domestic market, but there has been a steady increase in area planted with hazelnut. The largest producer in Croatia is Agricultural company Orahovica d.d. For the cultivation of hazelnuts, the most important thing is to determine the variety, growth form and prepare the land. The most common varieties in Croatia are: common hazelnut, Istrian long, Roman and Halske giant. Breeding forms are: shrub, tree, living fence or hedge. According to the available calculations, from preparing the ground until the moment when plants give first fruits, it is necessary to invest a total of 60,527.00 HRK per hectare. The number of seedlings per hectare is it is about 500 pieces although some methods go up to 5000 pieces. Cultivation of hazelnuts in the form of a shrub is the best choice for beginners since it relatively quickly gives the first fruits and it reaches full fertility faster. According to the available information, profit and loss account is made, which shows that over 10 years with 1111 seedlings makes profit of 10564.40 HRK. In the same conditions with the same variety, the same number of seedlings but with growth form of a tree gives much better results 42826.24 HRK. Hazelnut tree requires a lot more attention and knowledge and is therefore the author has decieded for possible future plantation of hazelnuts the growth form - shrub. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:151:752530
Studijski programNaziv: Agroekonomika
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magista/ magistra inženjer/inženjerka agroekonomika (mag. ing. agr.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Javna napomenadiplomski rad
Datum i vrijeme pohrane2015-12-11 09:06:02
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.