prikaz prve stranice dokumenta Usporedba probavnog sustava herbivora i omnivora (šarana i amura)
  Preuzmi
PDF 921.22 KB
završni rad
Usporedba probavnog sustava herbivora i omnivora (šarana i amura)
2015. urn:nbn:hr:151:217381
Bićanić, Josip
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Zavod za Lovstvo, Ribarstvo i Pčelarstvo

Citirajte ovaj rad

Bićanić, J. (2015). Usporedba probavnog sustava herbivora i omnivora (šarana i amura) (Završni rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:217381

Bićanić, Josip. "Usporedba probavnog sustava herbivora i omnivora (šarana i amura)." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, 2015. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:217381

Bićanić, Josip. "Usporedba probavnog sustava herbivora i omnivora (šarana i amura)." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, 2015. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:217381

Bićanić, J. (2015). 'Usporedba probavnog sustava herbivora i omnivora (šarana i amura)', Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, citirano: 12.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:217381

Bićanić J. Usporedba probavnog sustava herbivora i omnivora (šarana i amura) [Završni rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek; 2015 [pristupljeno 12.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:217381

J. Bićanić, "Usporedba probavnog sustava herbivora i omnivora (šarana i amura)", Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Osijek, 2015. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:217381

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:217381
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovUsporedba probavnog sustava herbivora i omnivora (šarana i amura)
Naslov (engleski)Comparison of the digestive system herbivores and omnivores (carp and grass carp)
AutorJosip Bićanić
MentorDinko Jelkić (mentor)
Član povjerenstvaTihomir Florijančić
Član povjerenstvaAnđelko Opačak
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
(Zavod za Lovstvo, Ribarstvo i Pčelarstvo)
Osijek
Datum i država obrane2015-09-29, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Poljoprivreda (agronomija)
Ribarstvo
Sažetak
Šaransko ribnjačarstvo Hrvatske već je dva desetljeća u krizi koja je zbog tranzicijskih razloga zahvatila i druge države središnje i istočne Europe. No negativni su trendovi uglavnom zaustavljeni, a znanstvenici i stručnjaci postaju optimističniji. Hrvatska ima izuzetno povoljne prirodne uvjete za povratak na jedno od vodećih mjesta u ribnjačarskoj proizvodnji područja srednje i istočne Europe. Trenutačna proizvodnja slatkovodne ribe doseže oko 5000 do 6000 tona godišnje, od čega uzgoj hladnovodnih vrsta slatkovodnih riba sudjeluje s oko 1000 tona. Modelom poticanja proizvodnje u slatkovodnoj akvakulturi daje se potpora fizičkim i pravnim osobama registriranim za ove djelatnosti, a poticaji se daju za proizvedenu, prodanu i isporučenu ribu. Probavni sustav kod riba prilagođen je načinu traženja , uzimanja i vrsti hrane koju riba koristi za prehranu. Ribe spadaju u skupinu nižih kralješnjaka koji su oblikom tijela, unutarnjom građom, načinom razmnožavanja i hranidbom, potpunosti prilagođeni životu u vodi. Šaran je gospodarski, slatkovodna, najvažnija riba jer se masovno uzgaja u ribnjacima. Za normalan rast i razvoj riba, potrebne su hranjive tvari koje se mogu dobiti hranom biljnog ili životinjskog podrijetla. Šaran lako probavlja i dobro iskorištava bjelančevinastu hranu (zooplankton, zoobentos), dok biljnu hranu većinom uzima iz nužde što je posljedica usporeni rast.
Sažetak (engleski)
Croatian carp fish farms are already two decades in the crisis that has engulfed the reason for transition and other countries of Central and Eastern Europe. However, negative trends were largely stopped, and scientists and experts are becoming more optimistic. Croatia has very favorable natural conditions for a return to a leading position in the production of FISH areas of Central and Eastern Europe. The current production of freshwater fish reached around 5,000 to 6,000 tons per year, of which the cultivation of cold-water fish accounts for about 1000 tons. The production stimulation in freshwater aquaculture is given to support individuals and legal entities registered for this activity, and incentives are given for manufactured, sold and delivered fish. The digestive system in fish is adapted to the method of search, taking the type of food that the fish used for human consumption. The fish belong to the group of lower vertebrates that body shape, internal structure, mode of reproduction and feeding, fully adapted to life in water. Carp's economic, freshwater, the most important fish because mass grown in ponds. For normal growth and development of the fish, the necessary nutrients are obtainable food of plant or animal origin. Carp easy to digest and good use of protein- rich food (zooplankton, zoobenthos), while plant foods mostly taken out of necessity as a result of slow growth.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:151:217381
Studijski programNaziv: Zootehnika
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka zootehnike (bacc. ing. agr.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Javna napomenazavršni rad
Datum i vrijeme pohrane2016-01-11 14:11:22