Istraživanje je provedeno u nasadu višnje raspršivačem Agromehanika. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj glavnih tehničkih čimbenika raspršivanja (norme raspršivanja, tipa mlaznice i brzine zračne struje) uz različite sustave aplikacija (selektivno i konvencionalno) na zemljišno i zračno zanošenje, te depozit u krošnjama nasada višnje. Istraživanje je provedeno prema ISO normi 22866:2005. Organska boja Tartazine u koncentraciji od 4% korištena je za raspršivanje i procjenu zanesene tekućine. Filter papirići postavljeni su prema ISO normi. Različitim kombinacijama tehničkih čimbenika raspršivanja i sustavima raspršivanja ostvareni su različiti intenziteti zanošenja tekućine te depozit u krošnji. Rezultati dobiveni eksploatacijom konvencionalnog raspršivača Agromehanika pokazali su značajno smanjenje zemljišnog zanošenja tekućine primjenom smanjene norme raspršivanja od 200 l ha 1 (20,91 39,47%). Uspoređivanjem rezultata zračnog zanošenja tekućine na 5 m udaljenosti od tretiranog reda uočava se smanjenje zanošenja tekućine od 16,59% do 53,19% dok su vrijednosti na udaljenosti od 10 m iznosile od 9,71 do 46,19%. Depozit tekućine u krošnji prilagođavanjem norme raspršivanja nije se značajno mijenjao. Korištenjem ITR mlaznica utvrđeno je smanjenje zračnog zanošenja od 39,31 do 40,73%, u odnosu na TR mlaznice na 5 m od tretiranog reda, dok na 10 m smanjenje iznosi 100%. Reduciranjem optimalne brzine zračne struje za 33% ostvareno je smanjenje zemljišnog zanošenja od 7,98 do 36,39%. Selektivnom aplikacijom i pomoću ultrazvučnih senzora postignuto je značajno smanjenje zemljišnog zanošenja tekućine (40,46 51,20%). Uporaba ultrazvučnih senzora nije negativno utjecala na depozit u krošnji. Otklon depozita u krošnji uporabom senzorskog sustava iznosio je od 0,5 do 1,10%.