Cilj rada bio je utvrditi alelopatski utjecaj korovnih vrsta na rast i razvoj usjeva te mogućnost primjene aromatičnih i ljekovitih biljaka u suzbijanju korova. Ispitan je utjecaj biljne mase i sjemena korovnih vrsta: poljski osjak (Cirsium arvense), poljski mak (Papaver rhoeas), bezmirisna kamilica (Tripleurospermum inodorum), oštrodlakavi šćir (Amaranthus retroflexus), crna pomoćnica (Solanum nigrum) i divlji sirak (Sorghum halepense) na pšenicu, ječam, mrkvu, soju i uljnu bundevu. Djelovanje ljupčaca (Levisticum officinale), bosiljka (Ocimum basilicum), prave kamilice (Matricaria chamomilla), matičnjaka (Melissa officinalis), crnoga sljeza (Malva sylvestris) i velikoga rosopasa (Chelidonium majus) utvrđeno je na rast i razvoj korovnih vrsta Teofrastov mračnjak (Abutilon theophrasti), oštrodlakavi šćir, strjeličasta grbica (Lepidium draba), crna pomoćnica, divlji sirak i bezmirisna kamilica. Alelopatski utjecaj ovisio je o korovnoj vrsti, usjevu, koncentraciji, odnosno dozi, biljnome dijelu te stanju biljne mase. U prosjeku su ekstrakti od svih vrsta, osim divljega sirka, smanjili klijavost za više od 20,0%, a rast klijanaca do 41,2% u Petrijevim zdjelicama. Vodeni ekstrakti primijenjeni u posude s tlom smanjili su nicanje i rast usjeva i do 65%. Inkorporacija biljnih ostataka korova u posude s tlom smanjila je nicanje usjeva i do 65,3%. Zajedničko klijanje sjemena usjeva i korova, kao i korijenovi eksudati, nisu pokazali značajan utjecaj na klijavost usjeva. Alelopatski utjecaj aromatičnoga i ljekovitoga bilja također je ovisio o biljnoj vrsti i korovu, koncentraciji i dozi te stanju biljne mase. Pri zajedničkome klijanju sjemena zabilježen je negativan utjecaj na klijanje i do 90,0%. Zajedničko klijanje sjemena u posudama s tlom slabije je djelovalo na korove. Vodeni ekstrakti od svježe i suhe mase smanjili su klijavost i rast korova i do 100%. Biljni ostatci smanjili su nicanje korovnih vrsta i do 60,0% te negativno utjecali na rast klijanaca.