Kukuruz (Zea mays L.) je jedna od najznačajnijih i najraširenijih ratarskih kultura kod nas i u svijetu. Podložan je napadu mnogih štetočinja, a jedna od njih je i kukuruzna zlatica. Kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera LeConte) je ekonomski značajni štetnik kukuruza, a posebno kod uzgoja u ponovljenoj sjetvi ili monokulturi. Na našim poljima kukuruza, kukuruzna zlatica je štetnik od same njene pojave 1995. godine, a značajnije štete zapažene su od 2002. godine. Praćenje populacije kukuruzne zlatice omogućuje stvaranje modela za prognozu pojave, te djelotvornijeg suzbijanja ovog štetnika. Cilj ovoga rada je utvrditi utjecaj međurednoga razmaka na populaciju kukuruzne zlatice, oštećenja korijena od ličinki i prinos zrna kukuruza. Zatim, razviti model prognoze pojave imaga kukuruzne zlatice u istočnoj Slavoniji, na temelju akumuliranih dnevnih energetskih jedinica za temperaturu zraka, te odrediti optimalno vrijeme za praćenje i eventualno suzbijanje imaga kukuruzne zlatice na temelju stadija jaja gravidnih ženki. Istraživanja su provedena u 2004. i 2005. godini u Gunji i Soljanima, u dvije varijante sjetve, međurednih razmaka od 50 cm i 70 cm. Hibrid kukuruza OSSK 552 posijan je u četiri ponavljanja na oba lokaliteta. Postavljeni su kavezi i feromonski mamci radi utvrđivanja pojave prvog imaga, odnosno biofiksa, te radi praćenja ukupne visine populacije. Prognoza pojave imaga temeljena je na akumuliranim stupnjevima dnevnih energetskih jedinica za temperaturu zraka od biofiksa. Sredinom srpnja obavljena je ocjena štete od ličniki na korijenu prema skali 0 do 3. Disekcijom gravidnih ženki utvrđeni su stadiji razvoja jaja, te je na osnovu akumuliranih dnevnih energetskih jedinica od biofiksa, određena puna gravidnost ženki i optimalno vrijeme za njihovo suzbijanje.U sjetvi s manjim međurednim razmakom, povećana je brojnost populacije ličinki, ali ne statistički značajno. Broj ličinki po biljci bio je u prosjeku 24 % veći u sjetvi s razmakom redova od 50 cm, te u slaboj negativnoj korelaciji s prinosom zrna kukuruza. Ulov i broj imaga u kavezima nije bio statistički značajno različit između varijanti sjetve, a vrlo značajna statistička razlika pojavila se između lokaliteta. Veći broj imaga po m2 za 4,05 % bio je u međurednom razmaku od 50 cm, u odnosu na međuredni razmak od 70 cm, a za 14,62 % više je oštećen i korijen u gušćoj sjetvi. Ocjena oštećenja korijena bila je u slaboj pozitivnoj korelaciji s prinosom zrna kukuruza. Polijeganje biljaka bilo je u prosjeku 15,28 % veće u razmacima redova od 70 cm, nego u razmacima redova od 50 cm. Sjetva kukuruza u gustom sklopu nije utjecala na povećanje prinosa zrna kukuruza, te nije bila ekonomski opravdana, jer je utrošena veća količina sjemena za sjetvu. Statistički vrlo značajna razlika u prinosu zrna javila se samo između lokaliteta. Prosječna akumulacija dnevnih energetskih jedinica iznosila je 5,5 °C po danu. Više od 50 % ukupne populacije imaga zabilježeno je kod prosječne sume od 221 dnevne energetske jedinice nakon biofiksa. Za pojavu ukupne populacije imaga bila je potrebna prosječna suma od 394 dnevne energetske jedinice nakon biofiksa. Prve gravidne ženke uočene su kod akumuliranih 30 dnevnih energetskih jedinica ili 5 dana nakon biofiksa, 50 % gravidnih ženki pojavilo se 235 dnevnih energetskih jedinica nakon biofiksa. Disekcijom gravidnih ženki, puna gravidnost kod 10 % ženki (III. i IV. stadij jaja) u prosijeku je utvrđena sa 121 dnevnom energetskom jedinicom nakon biofiksa. Na osnovu rezultata pojavljivanja imaga, dnevnih energetskih jedinica nakon biofiksa, brojnosti populacije i stadija razvoja jaja kod gravidnih ženki, optimalno razdoblje za praćenje i eventualno suzbijanje imaga (gravidnih ženki) kukuruzne zlatice bilo je između 121 i 360 dnevnih energetskih jedinica nakon biofiksa, a najoptimalniji rok za suzbijanje bio je između 221 i 235 dnevnih energetskih jedinica nakon biofiksa. Prognoza pojave kukuruzne zlatice i optimalno vrijeme suzbijanja imaga, posebno kod sjemenske proizvodnje kukuruza jedan su od značajnih ciljeva u zaštiti ove kulture. Doktorska disertacija značajan je prilog znanosti i praksi radi otkrivanja novih spoznaja vezanih uz primjenu različitih metoda suzbijanja ovoga štetnika. Opisani modeli pojave i prognoze imaga pridonijeti će učinkovitosti kontrole kukuruzne zlatice, što je ključno za sprječavanje nastanka gospodarskih šteta.