Zbog povećanja učinkovitosti oplemenjivanja graška na prinos zrna, provedeno je istraživanje sa šest roditeljskih genotipova (sorte Anno, Gold, Joel, Junior, PF-G1 i Shawnee), sa sljedećim ciljevima: a) istražiti nasljednost prinosa zrna po biljci i njegovih komponenti; b) odrediti kombinatorne sposobnosti roditelja i njihovih kombinacija; c) odrediti međuovisnost prinosa s njegovim komponentama i morfološkim svojstvima; d) kombinacije križanja za postizanje najveće selekcijske dobiti prinosa zrna; f) procijeniti jednostavne i dvolokusne epistatske genetičke efekte kod odabranih kombinacija križanja za svojstvo odabrano kao primarni selekcijski kriterij; g) procijeniti genetičke komponente varijance kod odabranih kombinacija roditelja za svojstvo odabrano kao primarni selekcijski kriterij; h) prognozirati genetski napredak prinosa zrna po biljci kod odabranih kombinacija križanja. Istraživanje je provedeno na pokusnim poljima i u laboratorijima Poljoprivrednog instituta Osijek. U 2006. godini odabrani su roditeljski genotipovi za istraživanje, u 2007. godini proveden je prvi ciklus križanja po dialelnoj shemi, a u 2008. godini drugi ciklus po dialelnoj shemi uz dodana povratna križanja. Dobiveni generacijski materijali (P1, P2, F1, F2, BC1 i BC2) 15 biparentalnih kombinacija zasijani su u poljski pokus 2009. godine. Na kraju vegetacije obavljena su mjerenja prinosa zrna po biljci, komponenti prinosa i morfoloških svojstava. Nasljednost svojstava procijenjena je Haymanovom analizom dialela, kombinatorne sposobnosti utvrđene su Griffingovom analizom dialela, međuodnosi prinosa, komponenti prinosa i morfoloških svojstava utvrđeni su korelacijskom analizom, primarni selekcijski kriterij odabran je na temelju nasljednosti prinosa i komponenti prinosa i njihovih međuodnosa, najbolje su kombinacije odabrane na temelju Griffingove analize po dva pristupa: a) najviša per-se vrijednost F1 kombinacije roditelja i b) najviše vrijednosti OKS efekata kombiniranih roditelja, za svojstvo odabrano kao primarni selekcijski kriterij. Na odabranim kombinacijama provedena je: a) procjena genetičkih efekata za svojstvo odabrano kao primarni selekcijski kriterij, korištenjem analize generacijskih sredina šest osnovnih generacija; b) procjena genetičkih komponenti varijance kod šest osnovnih generacija i c) predviđanje genetskoga napretka pomoću procijenenih genetičkih efekata i aditivne komponente varijance. Najviša nasljednost u užem smislu procijenjena je za masu 1000 zrna (82%), zatim za visinu biljke (78%), broj koljenaca do prve mahune (60%), prinos zrna po biljci (52%), broj mahuna po biljci (40%) i najniža za broj zrna po biljci (31%). Kombinacija Anno×Joel imala je najvišu per-se vrijednost prinosa zrna po biljci i procijenjen visokoznačajan efekt posebnih kombinatornih sposobnosti. Utvrđena je vrlo jaka pozitivna korelacija između prinosa zrna po biljci, broja zrna po biljci i broja mahuna po biljci. Za postizanje najveće selekcijske dobiti prinosa zrna, kao primarni selekcijski kriterij, odabran je prinos zrna po biljci per-se. Kombinacije križanja Anno×Joel i Gold×Joel odabrane su kao najperspektivnije za postizanje najveće selekcijske dobiti prinosa zrna po biljci. Analizom generacijskih sredina kod obje kombinacije procijenjeni su značajni ali relativno mali aditivni genetički efekti u određivanju prinosa zrna po biljci. Suprotno tome, procijenjene su visoke vrijednosti aditivne komponente genetičke varijance kod šest osnovnih generacija. Predviđena je mogućnost da genetičke vrijednosti najprinosnijih budućih rekombinantnih inbred linija izvedenih iz odabranih kombinacija križanja prijeđu prinos od 10,91 g/biljci, što bi predstavljalo selekcijski napredak od 167% u odnosu na najprinosnijega roditelja, Shawnee, s genetskom