Paginacija

KRITIČNO RAZDOBLJE ZAKOROVLJENOSTI U PROIZVODNJI SOJE NA PODRUČJU VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE
KRITIČNO RAZDOBLJE ZAKOROVLJENOSTI U PROIZVODNJI SOJE NA PODRUČJU VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE
Darko Dimić
Korovi su biljke koje nisu cilj našeg uzgoja i koje negativno utječu na visinu prinosa, stoga je cilj svake poljoprivredne proizvodnje suzbiti korove na učinkovit i ekonomski opravdan način. To je moguće samo uz dobro poznavanje florističkog sastava korova i kritičnog razdoblja zakorovljenosti. Tijekom istraživanja utvrđene su 34 korovne vrste, ali su se samo četiri korovne vrste pojavljivale kroz sve tri godine istraživanja (2014.-2016.) i sva tri međuredna razmaka sjetve (25...
KVALITETA RADA PNEUMATSKIH SIJAĆICA S PODTLAKOM PRI RAZLIČITIM SUSTAVIMA SJETVE KUKURUZA
KVALITETA RADA PNEUMATSKIH SIJAĆICA S PODTLAKOM PRI RAZLIČITIM SUSTAVIMA SJETVE KUKURUZA
Anamarija Banaj
Istraživanje utjecaja čimbenika sjetve kukuruza, kao što su sklop biljaka, odabir hibrida, brzina gibanja sijačice u sjetvi, sjetva u udvojene redove i sjetva na standardni način, obavljeno je kroz eksploataciju dvije sijačice (MaterMacc Twin Row-2 i PSK4) na dvije lokacije tijekom dvije vegetacijske godine. U istraživanju su korištena tri hibrida: P0023, P0412 i Kamparis. Sjetva je obavljena u tri sjetvena teorijska sklopa pri različitim brzinama sjetve (4, 8 i 12 km h-1)....
Kakvoća sirovine i Baranjskog kulena (OZP) iz različitih proizvodnih lanaca
Kakvoća sirovine i Baranjskog kulena (OZP) iz različitih proizvodnih lanaca
Miodrag Komlenić
Cilj istraživanja bio je utvrditi razlike u fizikalno-kemijskim i senzornim svojstvima Baranjskog kulena proizvedenim od mesa svinja uzgojenim u tri proizvodna lanca koja su se međusobno razlikovala prema pasmini svinja držanih u uvjetima optimalnim za svaku od njih. U prvom proizvodnom lancu (CS) tovile su se svinje pasmine Crna slavonska svinja, uzgajane pašnjački do prosječne žive težine od 135 kg, odnosno dobi od 18 mjeseci. Drugi lanac (DU) predstavljao je križance Durok x...
Marketinške implikacije označavanja domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda putem  prepoznatljivih oznaka i zaštićenih znakova
Marketinške implikacije označavanja domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda putem prepoznatljivih oznaka i zaštićenih znakova
Dubravka Živoder
Neobvezni sustavi označavanja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda putem prepoznatljivih oznaka i zaštićenih znakova u Republici Hrvatskoj provode se još od 1992. godine. Unatoč tomu što je iza nas već dvadeset i osam godina provedbe sustava, neobvezni sustavi označavanja nisu dovoljno razvijeni. Razlog tomu, prema istraživanjima koja su kod nas provedena, u prvom su redu neinformiranost i nedovoljna educiranost svih dionika sustava, od primarnih poljoprivrednih...
Model parcijalne ravnoteže stočarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj
Model parcijalne ravnoteže stočarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj
David Kranjac
AGMEMOD (Agriculture Member State Modelling) ekonometrijski, dinamički, višeproizvodni model parcijalne ravnoteže i odgovarajuća AGMEMOD metodologija primijenjena je u izradi modela parcijalne ravnoteže stočarske proizvodnje Republike Hrvatske. Stočarski model kombiniran je u hrvatski nacionalni model parcijalne ravnoteže poljoprivredne proizvodnje, te je pomoću istoga analizirana procjena utjecaja integracijskih procesa i procjene utjecaja očekivanih budućih promjena u sklopu...
Modeliranje biljne proizvodnje u konsocijacijskim sustavima oraha i ratarskih kultura
Modeliranje biljne proizvodnje u konsocijacijskim sustavima oraha i ratarskih kultura
Helena Žalac
Konsocijacijski sustavi često su produktivniji po jedinici površine (LER>1) i usvojene vode (WER>1) nego pojedinačni sustavi. Korištenjem simulacijskih modela Yield-SAFE i Farm-SAFE analizirane su mogućnosti usijavanja ratarskih kultura u voćnjak oraha u budućim klimatskim uvjetima naše regije, s aspekta produktivnosti i isplativosti. Nadalje, analizirana je produktivnost i učinkovitost usvajanja vode u sustavima orah-heljda, orah-ječam i orah-kukuruz, a tijekom vegetacije...
Mogućnost reintrodukcije trčke skvržulje (Perdix perdix L.) u staništa kontinentalne Hrvatske
Mogućnost reintrodukcije trčke skvržulje (Perdix perdix L.) u staništa kontinentalne Hrvatske
Viktor Šegrt
Trčka skvržulja (Perdix perdix L.) je oduvijek bila prepoznatljiv simbol polja, biološki pokazatelj kvalitete staništa, reduktor štetnih kukaca u poljoprivredi, tražena divljač i dio kulturne baštine u Republici Hrvatskoj. Brojnost populacije trčke bila je stabilna do devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Tijekom lovne sezone 2014./15. na području županijskog zajedničkog lovišta IV/107 „DRAGANIĆI“ napravljena su dva modela ispuštanja trčki iz kontroliranog uzgoja. Prvi...
Morfološka i molekularna komparativna analiza dihaploidnih i F2 samooplodnih linija u selekciji kukuruza
Morfološka i molekularna komparativna analiza dihaploidnih i F2 samooplodnih linija u selekciji kukuruza
Maja Mazur
U radu je procijenjena pogodnost metode indukcije haploida in vivo za uporabu u oplemenjivanju i selekciji kukuruza. Ciljevi istraživanja bili su: 1. utvrditi postojanje razlika u strukturi svojstava i varijabilnosti između dihaploidnih linija i biljaka F2 generacije, kao i nepravilnosti u omjeru razdvajanja kod dihaploida, 2. ocijeniti pogodnost dihaploidne metode dobivanja linija kukuruza za uporabu u oplemenjivanju kukuruza i 3. ispitati mogućnost prijenosa segmenata genoma induktora u...
Nematode kao bioindikatori stanja ekosustava tla u konsocijaciji drvenastih vrsta i poljoprivrednih kultura
Nematode kao bioindikatori stanja ekosustava tla u konsocijaciji drvenastih vrsta i poljoprivrednih kultura
Josipa Puškarić
Cilj ovog istraživanja bio je odrediti utjecaj međuodnosa oraha i poljoprivrednih kultura na bioraznolikost nematoda u tlu, na strukturu zajednica te indekse uznemirenja tla i ekološke indekse raznolikosti kao i na parametre plodnosti i prinos. U svrhu istraživanja, pokusi su provedeni na tri različita ekosustava, na ekosustavu konsocijacije poljoprivredne kulture i oraha (K+O), na ekosustavu s orasima (O) i na ekosustavu s poljoprivrednom kulturom (K), na dva lokaliteta (Ivankovo i...
ODNOS NEKIH EKSPLOATACIJSKIH ČINITELJA NA POJAVU BUKE I VIBRACIJA KAO ERGONOMSKIH POKAZATELJA
ODNOS NEKIH EKSPLOATACIJSKIH ČINITELJA NA POJAVU BUKE I VIBRACIJA KAO ERGONOMSKIH POKAZATELJA
Željko Barač
U disertaciji je prikazano istraživanje na temu odnosa nekih eksploatacijskih činitelja na pojavu buke i vibracija kao ergonomskih pokazatelja. Mjerenje je obavljeno na traktoru marke LANDINI tipa POWERFARM 100 na proizvodnim poljoprivrednim površinama i pristupnim putovima Poljoprivredne i veterinarske škole Osijek. Mjerenje je obavljeno sukladno normi HRN ISO 5008 koja opisuje izradu testnih traka. Mjerenje buke obavljeno je uređajem Metrel Multinorm s filterom „A“, isti je...
ODNOS SELEKTIVNOG I KONVENCIONALNOG RASPRŠIVANJA TE NJIHOV UTJECAJ NA DEPOZIT I ZANOŠENJE TEKUĆINE
ODNOS SELEKTIVNOG I KONVENCIONALNOG RASPRŠIVANJA TE NJIHOV UTJECAJ NA DEPOZIT I ZANOŠENJE TEKUĆINE
Davor Petrović
Istraživanje je obavljeno u nasadu višnje starosti četiri godine s dva različita tipa raspršivača, Agromehanika i Tifone. Istraživan je utjecaj tehničkih čimbenika raspršivanja na zemljišno i zračno zanošenje tekućine, te depozit u krošnji s dva različita sustava raspršivanja (konvencionalni i senzorski sustav). Istraživanje je obavljeno prema ISO normi 22866:2005. Rezultati eksploatacije konvencionalnih sustava raspršivanja raspršivačima Agromehanika i Tifone pokazali...
Obogaćivanje jaja s n-3 polinezasićenim masnim kiselinama i utjecaj konzumacije jaja na ljudsko zdravlje
Obogaćivanje jaja s n-3 polinezasićenim masnim kiselinama i utjecaj konzumacije jaja na ljudsko zdravlje
Ana Radanović
U disertaciji se istražuju postupci obogaćivanja konzumnih jaja s n-3 polinezasićenim masnim kiselinama i utjecaj obogaćenih jaja na ljudsko zdravlje. Za istraživanje je upotrebljeno 480 TETRA SL nesilica koje su podijeljene u tri skupine (tretmani K, P1 i P2). Smjesa tretmana K bila je kontrolna i sadržavala je 5% sojinog ulja. Smjese tretmana P1i P2 sadržavale su umjesto sojinog ulja kombinaciju lanenog i ribljeg ulja 3,5% + 1,5%, odnosno 3% i 2%. Utvrđene su značajne razlike...

Paginacija