Paginacija
-
-
Proizvodni rezultati govedarske farme Niza d.o.o.. za 2022. godinu
-
Marko Oroz Cilj diplomskog rada zahtijevao je obradu proizvodnih i organizacijskih podataka na farmi Niza
d.o.o., te uspoređivanje navedenih podataka farme i prosjeka Republike Hrvatske u 2022. godini. Na samom
početku rada opisano je stanje mliječnog govedarstva u Republici Hrvatskoj, kao i pasmine koje se koriste u
mliječnom govedarstvu. Detaljno je analiziran organizacijski dio farme. Opisano je samo zemljište, broj i
struktura proizvodnih zgrada, ratarstvo i mehanizacija, kao i zadaci,...
-
-
Proizvodni rezultati na mliječnoj farmi Čerba , Donji Miholjac
-
Ivona Vincetić Cilj rada je bio na primjeru suvremene mliječne farme Čerba, kod Donjeg Miholjca, opisati proizvodne rezultate, te ih usporediti sa drţavnim projektom. Za izradu ovog rada korištene su metode uvida u znanstvenu i stručnu literaturu, posjeta farmi, analiziranje podataka i razgovor sa voditeljima farme, obitelj Čerba. Farma za proizvodnju mlijeka koristi Holstein pasminu krava. Na farmi se u trenutnu posjeta nalazilo 55 muznih krava od kojih su 7 bile u suhostaju. UtvrĎeno je da je...
-
-
Proizvodnja bamije pod utjecajem načina uzgoja
-
Vinko Dujić U ovom istraživanju je utvrđen utjecaj načina uzgoja tj. proizvodnje bamije na otvorenom polju i u plasteniku na pojedina morfološka obilježja rasta i razvoja kao i određene komponente prinosa. U istraživanju su korištena dva lokalna ekotipa bamije s područja Slavonije i Baranje (Čepinska zelena i Baranjska bamija). Presadnice bamije su proizvedene u plasteniku nakon čega su posađene u plastenik ili otvoreno polje. Pokus je postavljen prema slučajnom bloknom rasporedu u 4...
-
-
Proizvodnja bioplina iz otpadne biomase nakon prosijavanja soje
-
Sanja Antunović Gnojovka je izvrsna sirovinska podloga za anaerobnu digestiju, no zbog relativno niskog prinosa metana ne osigurava ekonomsku održivost te se ispituje kodigestija sa žetvenim ostatcima, što rezultira povećanom stabilnošću procesa i većom proizvodnjom. Za istraživanje proizvodnje bioplina koristile su se 2 skupine uzorka, svježa goveđa gnojovka i smjesa svježe goveđe gnojovke (95% ukupne biomase) i otpadne biomase nakon prosijavanje soje (5% ukupne biomase). Pokus se izveo u tri...
-
-
Proizvodnja bioplina iz čičoke (Helianthus tuberosus L.)
-
Bernard Beljan Današnja ekonomija se i dalje uvelike oslanja na fosilne izvore energije, koji nisu održivo rješenje uzimajući u obzir intenzitet njihovog iskorištavanja i ekološki utjecaj istog. Uvođenjem biorafinerija na globalnoj razini trgovine derivatima i opskrbom društva istim, riješio bi se problem industrijsko orijentiranog društva i sveopća ekološka kriza. Čičoka (Helianthus tuberosus L.) predstavlja biljku pogodnu za uzgoj u svrhu iskorištavanja njezine nadzemne biomase za...
-
-
Proizvodnja cerićkog ozimog češnjaka na poljoprivrednom gospodarstvu Maletić u Bršadinu
-
Đorđe Maletić U radu je opisana proizvodnja Cerićkog ozimog češnjaka na poljoprivrednom gospodarstvu Maletić tijekom vegetacijske godine 2016./2017. Iz proizvodnje opisane u radu, kao i proučavanjem različite literature, može se zaključiti kako je uz zdrav sjemenski materijal vrlo bitno sadnju obaviti na vrijeme uz pravilnu gnojidbu i njegu usjeva. Također, češnjevi veće mase nakon sadnje brže niču te se iz njih razvijaju veće biljke što je preduvjet za veći prinos. Nije rijetko ni da...
-
-
Proizvodnja crnih slavonskih svinja na OPG Pavo Jarić, Stari Mikanovci
-
Ivana Bajić Crna slavonska svinja je autohtona hrvatska pasmina nastala u Slavoniji u drugoj polovici 19. stoljeća. Stvaranje ove pasmine započelo je 1860. godine, kada su odabrane krmače lasaste mangulice križane s nerastima Berkshire pasmine. U prošlosti crna slavonska svinja bila je najraširenija pasmina na području Slavonije. Crna slavonska svinja pogodna je za držanje u poluotvorenom sustavu jer je snažne konstitucije, pigmentirana je (dobro podnosi sunčevo zračenja), dobro iskorištava...
-
-
Proizvodnja crnih vina
-
Ilonka Jakobi Prerada grožđa u mošt odnosno vino, počinje od same berbe i presudna je za zdravstveno stanje i ostala svojstva vina. Bolesti i mane vina vuku svoje uzroke od početka prerade grožđa i uglavnom su posljedica nepravilnosti i grešaka počinjenih na startu, a odnose se na nepravilno vrenje, kvalitetu grožđa, mjesto prerade (podrum, klijet, drvarnica, garaža i slično), nečistoću posuđa. Crna vina razlikuju se od bijelih vina ne samo po boji nego i po kemijskom sastavu, okusu i...
-
-
Proizvodnja domaće rakije od višnje
-
Nikolina Kazalicki U ovom radu bavimo se proizvodnjom rakije od višnje i uspoređujemo senzorna svojstva dviju rakija od višnje proizvedenih od sorti Oblačinska i Ciganymeggy. Cilj rada je senzorskim ocjenjivanjem prema DLG metodi utvrditi razlike između ove dvije rakije. DLG metoda provedena je na 14 ispitanika iz Trnave i Novih Perkovaca.
-
-
Proizvodnja duhana u Republici Hrvatskoj od 2000. do 2016. godine
-
Željko Benković Prikazana je analiza agrotehnike i proizvodnje duhana u Republici Hrvatskoj od 2000. do 2016. godine. U Hrvatskoj se uzgajaju dva tipa duhana: duhan tipa virginia koji zauzima 90% poljoprivrednih površina i duhan tipa burley s 10% poljoprivrednih površina, dok se proizvodnjom bavi oko 2800 proizvođača na približno 5000 hektara. Proizvodnja duhana temelji se na proizvodnji lista, prosječni prinos duhana tipa virginia je od 1,6 t/ha do 2,2 t/ha, a duhana tipa burley 3,0 t/ha. Najveće...
-
-
Proizvodnja džema od borovnica
-
Maja Bakač Plodovi borovnice (Vaccinium corymbosum L.) voće su visoke nutritivne vrijednosti. Proizvodnja
ovog voća u svijetu napreduje, a količine plodova koji se stavljaju na tržište značajno rastu. Plodove borovnice
je najbolje konzumirati svježe, ali mogu se konzumirati i u prerađenom obliku. Prerada borovnica u džem jedan
je od načina prerade. Preradom borovnica u džem ne gube se antioksidativna svojstva ploda. Kvalitativna
svojstva džemova namijenjenih tržištu propisana su na...
-
-
Proizvodnja džina u Hrvatskoj
-
Josip Miskrić U radu su opisane glavne komponente procesa proizvodnje džina, s naglaskom na istu proizvodnju u Republici Hrvatskoj. Džin se ubraja u jaka alkoholna pića, a proizvodi se od etilnog alkohola aromatiziranog bobicama borovice (Juniperus communis, L.) s dodatkom drugih botaničkih biljaka poput sjemenki korijandera, kore citrusa, korijena anđelike i začina. U posljednjih nekoliko godina potražnja za džinom je u porastu. Do 2015. godine, džin se nije proizvodio u značajnoj mjeri u...
Paginacija
