Paginacija

Utjecaj tehničkih čimbenika raspršivanja na pokrivenost lisne površine s aksijalnim raspršivačem u nasadu jabuke
Utjecaj tehničkih čimbenika raspršivanja na pokrivenost lisne površine s aksijalnim raspršivačem u nasadu jabuke
Boris Šurk
Istraživanja su obavljena s aksijalnim raspršivačem (Hardi Zaturn) u nasadu jabuke. Cilj istraživanja je utvrditi utjecaj glavnih tehničkih čimbenika (tip mlaznice, brzina rada i norma raspršivanja) na pokrivenost tretirane površine, broj kapljica cm2, prosječni promjer kapljica i zanošenje tekućine. Brzina rada raspršivača podešava se na 6 i 8 km/h, a norma raspršivanja na 250, 325 i 400 l/ha. U istraživanju su se koristile plave (TR 8003), žute (TR 8002) i zelene (TR...
Utjecaj tehničkih čimbenika raspršivanja na pokrivenost lisne površine s radijalnim raspršivačem u nasadu jabuke
Utjecaj tehničkih čimbenika raspršivanja na pokrivenost lisne površine s radijalnim raspršivačem u nasadu jabuke
Josip Milošević
Provedeno istraživanje je obavljeno korištenjem radijalnog raspršivača Hardi Arrow u nasadu jabuke. Cilj istraživanja bio je dobiti spoznaju o utjecaju glavnih tehničkih čimbenika raspršivanja (tip mlaznice, brzina rada i norma raspršivanja) na pokrivenost tretirane površine, broj kapljica/cm2, prosječni promjer kapljica te zanošenje tekućine. Korištene brzine rada raspršivača su 6 km/h te 8 km/h, a norme raspršivanja 250, 325 te 400 l/ha. Od mlaznica su se koristile plave...
Utjecaj tehničkih čimbenika raspršivanja na pokrivenost lisne površine s radijalnim raspršivačem u vinogradu
Utjecaj tehničkih čimbenika raspršivanja na pokrivenost lisne površine s radijalnim raspršivačem u vinogradu
Dubravko Kalčić
Provedeno istraživanje je realizirano s radijalnim raspršivačem (Hardi Arrow) u vinogradu. Glavni cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj glavnih tehničkih čimbenika (tip mlaznice, brzina rada i norma raspršivanja) na pokrivenost tretirane površine, broj kapljica cm2, prosječni promjer kapljica i zanošenje tekućine (drift). Istraživanje je postavljeno kao trofaktorijalni poljski pokusa s 18 tretmana kroz 2 ponavljanja. Tijekom svakog tretmana na trs je postavljeno 60...
Utjecaj tehničkih čimbenika raspršivanja na pokrivenosti lisne površine s aksijalnim raspršivačem u vinogradu
Utjecaj tehničkih čimbenika raspršivanja na pokrivenosti lisne površine s aksijalnim raspršivačem u vinogradu
Andrijana Draganić
Provedeno istraživanje je obavljeno korištenjem aksijalnog raspršivača Hardi Zatrun u vinogradu. Cilj istraživanja bio je dobiti spoznaju o utjecaju glavnih tehničkih čimbenika raspršivanja (tip mlaznice, brzina rada i norma raspršivanja) na pokrivenost tretirane površine, broj kapljica/cm2, prosječni promjer kapljica te zanošenje tekućine. Korištene brzine rada raspršivača su 6 km/h te 8 km/h, a norme raspršivanja 250, 300 te 350 l/ha. Od mlaznica su se koristile plave (TR...
Utjecaj temperature i eteričnih ulja na rast fitopatogene gljive Pyrenophora graminea
Utjecaj temperature i eteričnih ulja na rast fitopatogene gljive Pyrenophora graminea
Angelina Dujković
Cilj ovoga istraživanje je bio ispitati utjecaj temperature (15, 20 i 30 °C) i dvanaest eteričnih ulja na porast micelija gljive Pyrenophora graminea. Eterična ulja su primijenjena u količini od 25 μL, a zona inhibicije mjerila se četvrtog i osmog dana od inokulacije. Prema rezultatima istraživanja utvrđeno je da inhibitorni učinak eteričnih ulja ovisi o vrsti ulja. Na pojedina eterična ulja je utjecala temperatura i dužina inkubacije. Ulje timijana je pokazalo najjače...
Utjecaj temperature i eteričnih ulja na rast fitopatogene gljive Rhizoctonia solani
Utjecaj temperature i eteričnih ulja na rast fitopatogene gljive Rhizoctonia solani
Helena Ereš
Cilj je ovog rada u in vitro uvjetima utvrditi utjecaj temperature (15, 20 i 30 ْ C) i dvanaest eteričnih ulja (anis, bor, cimet kora, citronela, čajevac, čempres, eukaliptus, klinčić, lavanda, naranča slatka, ružmarin i timijan) u količini 25 μL na rast micelija fitopatogene gljive Rhizoctonia solani. Zona inhibicije mjerena se četvrti i osmi dan od inokulacije. Najjače antifungalno djelovanje imala su ulja anisa, čajevca i timijana pri svim navedenim temperaturama i neovisno o...
Utjecaj temperature i hranjive podloge na razvoj nekih saprofitnih gljiva
Utjecaj temperature i hranjive podloge na razvoj nekih saprofitnih gljiva
Ružica Oršolić
Saprofiti su organizmi koji se hrane na mrtvoj organskoj tvari. Osim parazitnih gljiva koje su uzročnici biljnih bolesti, na biljkama se redovito javljaju i saprofitne gljive. Najčešće su gljive iz rodova Alternaria, Cladosporium i Penicillium. Na njihov razvoj značajno utječu temperatura okoline i hranjivi supstrat. Najbrži razvoj istraživanih gljiva utvrđen je na 22°C i na hranjivim supstratima PDA i podlozi od rajčice.
Utjecaj temperature na biološke osobine hrvatskih sojeva entompatogenih nematoda steinernema feltiae
Utjecaj temperature na biološke osobine hrvatskih sojeva entompatogenih nematoda steinernema feltiae
Alenka Tambolaš
Cilj laboratorijskog istraživanja bio je utvrditi patogenost dvaju hrvatskih sojeva entomopatogenih nematoda Steinernema feltiae, soj ISO 16 i ISO 18 u suzbijanju ličinki kestenjastog brašnara (Tribolium castaneum). Kestenjasti brašnar je jedan od značajnih štetnika na uskladištenim proizvodima jer smanjuje njihovu vrijednost, oštećujući zrna. Pokus je postavljen u laboratorijskim uvjetima na temperaturama od 10 ℃ i 27 ℃ u koncentraciji od 50 nematoda po ličinki kestenjastog...
Utjecaj temperature na dinamiku proizvodnje bioplina iz siliranog repinog rezanca
Utjecaj temperature na dinamiku proizvodnje bioplina iz siliranog repinog rezanca
Zdenka Jeleč
Šećerna repa kao supstratna podloga za bioplinska postrojenja do sada je bila podcijenjena. Sve se više smatra supstratom za proizvodnju bioplina zbog prednosti visokog prinosa biomase, i dobre fermentiranosti. Kemijski sastav šećerne repe i njezino ponašanje pri raspadanju značajno se razlikuju od ostalih biljnih kultura. Cilj istraživanja je utvrditi utjecaj temperature na dinamiku proizvodnje bioplina iz siliranog repinog rezanca, utvrditi količine suhe tvari i pH u supstratu...
Utjecaj temperature na klijavost i parametre klijavosti strnih žitarica
Utjecaj temperature na klijavost i parametre klijavosti strnih žitarica
Marijana Kovač
Cilj diplomskog rada bio je u laboratorijskim uvjetima ispitati utjecaj različitih temperatura zraka (10°C i 20°C) na klijavost i parametre klijavosti (energija klijanja, ukupno klijanje, ukupan broj korjenova, dužina korijena, dužina koleoptile, dužina izdanka, ukupna dužina, masa svježih klijanaca i masa suhih klijanaca) klijanaca pšenice, ječma, raži i zobi. Prosječna energija klijanja iznosila je 79,8 %, ukupno klijanje 81,1 %, ukupan broj korijena 4,57, a dužina korijena...
Utjecaj temperature na rast fitopatogenih gljiva Sclerotium cepivorum , Macrophamina phaseolina , Sclerotinia scelerotiorum Botrytis cinerea
Utjecaj temperature na rast fitopatogenih gljiva Sclerotium cepivorum , Macrophamina phaseolina , Sclerotinia scelerotiorum Botrytis cinerea
Tomislava Živić
Cilj istraţivanja bio je utvrditi utjecaj razliĉitih temperatura (10, 15, 20, 25 i 30 °C) na rast i razvoj Sclerotium cepivorum, Macrophomina phaseolina, Sclerotinia sclerotiorum i Botrytis cinerea. Gljive su bile nacijepljene na PDA podlogu te se njihov rast pratio svakih 48 h. Statistiĉkom obradom podataka utvrĊeno je da se S. Sclerotiorum najbrţe razvijala pri 20 °C dok pri 30 °C rast nije zabiljeţen. M. phaseolina najbolje se razvijala na temperaturi od 20 °C.Pri 10 °C rast...
Utjecaj temperature, pH podloge i eteričnih ulja na razvoj Sclerotinia sclerotiorum
Utjecaj temperature, pH podloge i eteričnih ulja na razvoj Sclerotinia sclerotiorum
Matija Kubala
S. sclerotiorum je patogena gljiva koja parazitira na više od 408 biljnih vrsta. Optimalna temperatura za razvoj je između 15 i 21ºC i visoka relativna vlaga zraka. Cilj ovog rada je prikazati utjecaj temperature, pH podloge i eteričnih ulja na razvoj S. sclerotiorum. Temperature na kojima su se držali uzorci su 15ºC, 22ºC i 30ºC, pH podloga je bio 6,5 i 7,5, a korištena eterična ulja su bila ulja kadulje, anisa, timijana, mente i bijelog bora. Laboratorijskim istraživanjem...

Paginacija