Paginacija
-
-
VODENI VRTOVI KAO DIO KUĆNIH VRTOVA I PRIRODE U VRTU
-
Tanja Škorić Ovaj rad opisuje vodene vrtove, njihovu izgradnju, oblikovanje, održavanje, njegu
i floru i faunu koju možemo pronaći u takvome vrtu. Vodeni vrtovi nemaju samo estetsku
funkciju i nisu samo mjesto za odmaranje. Služe u očuvanju flore i faune koja sve više
izumire i postaje sve više ugrožena. Na primjeru zamišljenoga vrta prikazana je mogućnost
oblikovanja privatnih vrtova, ali sa zadaćom očuvanja prirodnih staništa.
-
-
VOLUMINOZNA KRMIVA U HRANIDBI CRNE SLAVONSKE SVINJE
-
Ivana Živković Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj dodatka lucerne na reproduktivna svojstva krmača crne slavonske svinje, te na proizvodna i klaonička svojstva tovljenika ove pasmine. Prvi dio straživanja proveden je na 20 krmača crne slavonske svinje koje su bile podijeljene u dvije skupine od po 10 krmača. Krmače pokusne skupine dobivale su uz standardni obrok i dodatni obrok zelene lucerne u količini od 5 kg dnevno tijekom razdoblja istraživanja. Drugi dio istraživanja proveden je na 40...
-
-
Vanjska trgovina i investicije
-
Edita Vidak Vanjska trgovina, uz razmjenu materijalnih dobara, obuhvaća i obavljanje različitih usluga prema datom nalogu i za dobit inozemnih klijenata, odnosno gospodarskih subjekata - poslovnih partnera. U širem smislu vanjska trgovina, uz meĎunarodnu robnu razmjenu, obuhvaća i razmjenu gospodarskih usluga (tzv. "nevidljivi izvoz i uvoz"), promet kapitala, promet ljudi (turistički promet) i prijenos vijesti (telekomunikacijski promet). Potreba za sirovinama ili poluproizvodima, ureĎajima,...
-
-
Vanjsko trgovinska razmjena poljoprivredno – prehrambenih proizvoda 2008. – 2013.
-
Josip Jelić U ovom radu je razrađen vanjsko-trgovinski odnos, kao i razmjena Republike Hrvatske sa drugim zemljama Europske unije i ostalim (npr. Njemačka, Italija, Japan, zemlje bivše Jugoslavije). Razdoblje o kojem je riječ u završnom radu je od 2008. – 2013. Saldo ukupne vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Hrvatske je negativan tijekom cijelog analiziranog razdoblja, ali povoljniji u odnosu na ukupnu vanjskotrgovinsku razmjenu. Da bi smanjili uvoznu ovisnost...
-
-
Vanjsko-trgovinska razmjena i cjenovna konkurentnost proizvodnje soje u Republici Hrvatskoj
-
Ana Plavuš Proizvodnja soje u Hrvatskoj u razdoblju od deset godina varira. Iz podataka za vanjskotrgovinsku razmjenu vidimo da Hrvatska manje proizvodi te ima manje prinose od konkurentskih zemalja, te ima veće cijene.
Najmanju cijenu ima Argentina sa 226,4 $/t (1,26 kn/kg), zatim Indija, Brazil, a najvišu cijenu ima Kina sa 534,2 $/t (2,97 kn/kg). Prosječna cijena Hrvatske ostvaruje iznosi 362,3 $/t (2,01 kn/kg), te znači da ima manju cijenu samo od Kine.
Najveća vrijednost uvoza ostvarena je...
-
-
Vanjskotrgovinska razmjena i konkurentnost proizvodnje suncokreta
-
Ivana Grgić U ovom radu istraženi su čimbenici vanjskotrgovinske razmjene suncokreta u Republici Hrvatskoj. Republika Hrvatska prema prinosima i cijenama ne zaostaje puno od ostalih europskih zemalja, vrijednost izvoza je veća od vrijednosti uvoza što znači da se proizvede dovoljna količina suncokreta. Najveći proizvođači suncokreta su Ruska Federacija, Ukrajina, Argentina i Kina. Prema podacima desetogodišnjeg razdoblja od 2003. do 2012. godine u Republici Hrvatskoj se proizvodi prosječno...
-
-
Vanjštinja janjadi na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Šmital
-
Ena Šmital Cilj ovog rada bio je utvrditi vanjštinu janjadi na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Šmital. Istraživanje je provedeno na 20 janjadi križanaca pasmine cigaje i pasmine Ile de France. Od 20 janjadi, bilo je 4 para blizanaca i 12 jedinaca. Uzimanje tjelesnih masa janjadi provedeno je pomoću stočne vage, a tijelesne mjere su uzete pomoću Lidtynovog štapa i mjerne vrpce. Tjelesne mjere uzimale su se nakon janjenja, zatim u dobi od 30, 60 i 90 dana. Dobiveni rezultati statistički...
-
-
Varijabilnost Ppd gena hrvatskih sorata ozime pšenice
-
Tajana Platz Cilj ovog istraživanja bio je ispitati alelnu varijabilnost Ppd-D1 lokusa za reakciju na duljinu dana u 20 hrvatskih ozimih pšenica pomoću specifičnih mikrosatelitnih početnica, te rezultate usporediti s datumom klasanja u poljskim pokusima. Identificirane su dvije različite alelne varijante na Ppd-D1 lokusu: Ppd-D1a od 288bp i Ppd-D1b od 414 bp. Alelna varijanta Ppd-D1a bio je prisutan u 18 od 20 (90%) sorata uključenih u istraživanje, što je u skladu sa dosadašnjim...
-
-
Varijabilnost Rht gena hrvatskih sorata ozime pšenice
-
Ivana Ravlić Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi varijabilnost Rht gena u 20 hrvatskih i 10 stranih ozimih pšenica pomoću mikrosatelitnog markera gwm261 i specifičnih markera za Rht-B1 i Rht-D1 gene, te rezultate usporediti s visinom pšenice u poljskim pokusima. Identificirane su četiri različite alelne varijante na Xgwm261 lokusu, od 165, 174, 192 i 197 bp. Najzastupljeniji je bio alel od 192 bp, u određenim slučajevima dijagnostičnan za Rht8 gen, prisutan u 22 sorte (73,3%), odnosno 17...
-
-
Varijabilnost duljine klasa, mase klasa i broja zrna po klasu kod genotipova pšenice
-
Miloš Ranković Pšenica (Triticum sp.) je jedna od najznačajnijih ratarskih kultura. Broj zrna po klasu pšenice je jedna od tri komponente prinosa, a duljina klasa i masa klasa iako nisu glavne komponente prinosa imaju utjecaj na njega. Cilj rada je utvrditi varijabilnosti duljine klasa, masa klase i broja zrna po klasu hrvatskih sorata pšenice. U pokusu je izabrano 10 genotipova. Rezultati mjerenja i statistička obrada podataka utvrdili su široku varijabilnost u svim mjerenim svojstvima između...
-
-
Varijabilnost kvalitativnih osobina germplazme ozime pšenice i selekcija za posebne namjene
-
Nikolina Weg Cilj ovog istraţivanja bio je ispitati varijabilnost kvalitativnih svojstava kod 24 hrvatske i šest stranih sorata ozime pšenice metodom Megazyme k-amyl 07/11 (Megazyme International Ireland, 2011.), te otkrivanje potencijala istih za posebne namjene. Analiza sastava škroba temeljila se na izdvajanju amiloze i amilopektina te njihove količine i omjera. Analiza količina amiloze i amilopektina utvrdila je statistički visoko opravdane razlike meĎu ispitivanim sortama. Ispitivane sorte...
-
-
Varijabilnost obojenja sjemena ljuske soje s obzirom na peroksidaznu aktivnost
-
Nikolina Kosić Jedna od vodećih uljnih i bjelančevinastih kultura je soja (Glycine max (L.) Merr.). Uzgaja se u cijelome svijetu, a upotrebljava se u ishrani ljudi, životinja. Cilj rada je proračun varijabilnosti obojenja sjemena ljuske određenom aktivnošću peroksidaze koja se nalazi u sjemenom omotaču. Postupak pokusa je najprije priprema biljnog materijala, a zatim potapanje sjemenih ljuski u otopini gvajakola. Uz dodavanje vodikovog peroksida otopina pokazuje pozitivnu (tamno crveno) ili...
Paginacija
