Paginacija
-
-
Fusarium vrste kao patogeni kultiviranog bilja i korova
-
Ana Šoštarić Fusarium vrste su mnogobrojne i neke od njih su poznate kao iznimno važni biljni patogeni. U ovom radu su opisane
bolesti pšenice, kukuruza, soje, suncokreta, šećerne repe, krumpira, rajčice i tikvenjača uzrokovane vrstama roda
Fusarium. Neke od bolesti uzrokovane Fusarium vrstama su palež klijanaca, palež klasa, trulež korijena, trulež
stabljike i klipa te venuće. Kao najvažnije vrste koje izazivaju ove bolesti su navedene Fusarium graminearum,
Fusarium oxysporum, Fusarium...
-
-
GENOTIOP I OKOLINA, ČIMBENICI URODA I KAKVOĆE NEKIH KULTIVARA OZIME PŠENICE U 2014. GODINI
-
Valentina Tokić Oplemenjivanje pšenice u Republici Hrvatskoj traje više od 100 godina, prvenstveno jer je pšenica najvažniji ratarski usjev. Uzgaja se na oko 23% svjetskih obradivih površina. Agrigenetis d.o.o. već drugo desetljeće uspješno radi na oplemenjivanju pšenica. Za sobom imaju 100 priznatih sorti ozime pšenice. Među vodećima u Republici Hrvatskoj su: Srpanjka, Viktorija, Mia, Maja, Gabi i druge.
Po slučajnom blok sustavu ispitali smo 36 Agrigeneticovih sorti s ciljem pronalaska...
-
-
GIS modeliranje u održivom izboru usjeva i optimizaciji gnojidbe
-
Teodora Todorčić Vekić Uporaba Geografskog Informacijskog Sustava (GIS) u svrhu planiranja uporabe zemljišnih parcela istraživačima je poznata već preko 40 godina, a u svrhu optimizacije gnojidbe poljoprivrednih parcela postala je popularna tijekom ranih 90tih. GIS modeliranje u poljoprivrednoj proizvodnji pomaže u identifikaciji prostorne distribucije promatranog svojstva, te izradom tematskih karata koje su povezane s postojećom bazom podataka nudi vizualan prikaz teksualnih ili brojčanih informacija o...
-
-
GLOBAL G.A.P SUSTAV KONTROLE I SIGURNOSTI U PRIMARNOJ STOČARSKOJ PROIZVODNJI
-
Ivan Čavlović GLOBAL G.A.P. jedan je od najvažnijih i najprihvaćenijih komercijalnih standarda u Europskoj Uniji.
Certifikacijska shema je uspostavljena zbog provođenja dobre poljoprivredne prakse (DPP/ GAP), programa
integrirane kontrole pesticida (IPC), sustava upravljanja kvalitetom (QMS) i HA CCP načela. Cilj primjene
GLOBALG.A.P. sustava je jačanje povjerenja kupaca u kvalitetu i zdravstvenu ispravnost poljoprivrednih
proizvoda, te stalna briga o zdravlju i sigurnosti zaposlenika na farmi kao i...
-
-
GMO u proizvodnji kukuruza
-
Mia Ružička Cilj ovog rada bio je opisati prednosti i nedostatke genetski modificiranih hibrida kukuruza. Kukuruz je podrijetlom iz Centralne Amerike. Prvi GM kukuruz nastao je 1973. godine. U Americi je danas više od 80% usjeva kukuruza, soje i pamuka GMO podrijetla. Jedan od osnovnih razloga zbog kojeg se GMO hrana počela proizvoditi bila je veća otpornost od štetnih organizama. Prednosti koje nudi (GM) hibridi su: veća tolerancija na stres, brži rast, hranjivije namirnice, bolja otpornost na...
-
-
GOBALGAP KAO MJERA ZA POVEĆANJE KONKURENTNOSTI POLJOPRIVREDNIH PODUZEĆA
-
Ivana Slivka GlobalGap je standard koji je prvenstveno kreiran kao bi uvjerio kupca da hrana koja je proizvedena na poljoprivrednom gospodarstvu ima minimalan utjecaj na životnu sredinu, da je proizvedena uz smanjenu upotrebu kemijskih inputa i da je osiguran odgovoran pristup dobrobiti i sigurnosti radnika, kao i dobrobiti životinja. Veliki trgovački lanci, diktiraju pravila trgovine poljoprivrednim proizvodima, koji se prodaju krajnjim potrošačima, prepoznaju zahtjeve svojih kupaca i prenose ih...
-
-
GOSPODARENJE LOVIŠTIMA NA PODRUĈJU KARLOVAĈKE ŽUPANIJE
-
Ljiljana Tvrdinić Na podruĉju Karlovaĉke županije ustanovljeno je 76 lovišta, od ĉega 22 vlastitih lovišta (državna – vlasništvo RH) i 54 zajedniĉkih lovišta (na zemljištima raznih vlasnika). Isto tako, županija broji 75 lovišta otvorenog tipa i 1 uzgajalište divljaĉi (uzgajalište divljaĉi IV/15 Draganići). Ima 12 nizinskih lovišta, 16 nizinsko - brdskih, 54 brdska, 3 brdsko - planinska i 1 planinsko lovište, dakle ima najviše brdskih lovišta iznad 200 m nadmorske visine. Ovdje postoje...
-
-
GOSPODARENJE OTPADOM NA FARMI KOKA NESILICA „VUKA“ U OPĆINI VUKA
-
Antun Ausec Farma koka nesilica „Vuka“ ima kapacitet proizvodnje 259200 nesilica i 112000 pilenki, odnosno ukupno
371200 životinja. Osnovni radni procesi na farmi su uzgoj pilenki te proizvodnja jaja i pakiranje. U radu
farme primijenjuju se referentni dokumenti o najboljim raspoloživim tehnikama i načela dobrepoljoprivredne prakse. Gospodarenje otpadom iz postrojenja temelji se na utvrđivanju najboljih raspoloživi htehnika za intenzivan uzgoj svinja i peradi. Na farmi nastaje više vrsta...
-
-
GOSPODARENJE OTPADOM NA FARMI ZA UZGOJ PRASADI I NAZIMICA „BROD PUSTARA 2“ U OPĆINI JAGODNJAK
-
Marijan Deak Farma za uzgoj prasadi i nazimica „Brod Pustara 2“ bavi se intenzivnim uzgojem nazimica do težine 125 kg.
Analizom postrojenja utvrđeno je da se provode najbolje tehnike održivog gospodarenja otpadom, te da se
primjenjuju načela dobre poljoprivredne prakse. Tijekom rada postrojenja provode se tehnike smanjenja
emisija u zrak i učinkovitog korištenja vode, te tehnike postupanja s gnojovkom. Gospodarenje otpadom iz
postrojenja provodi se skupljanjem, odvodnjom i skladištenjem...
-
-
GOSPODARENJE OTPADOM NA SVINJOGOJSKOJ FARMI „VELIKA BRANJEVINA“ U OPĆINI ČEPIN
-
Antonio Hazenauer Svinjogojska farma „Velika Branjevina“ nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji, u općini Čepin. Osnovna
zadaća farme je intenzivni uzgoj krmača i nazimica, te proizvodnja nazimica za rasplod, prasadi za daljini tov
težine do 28 kg i tovljenika. Analizom postrojenja s obzirom na najbolje raspoložive tehnike (NRT) utvrđeno
je da se provode najbolje metode i tehnike održivog gospodarenja otpadom, a veliku ulogu u radu farme
imaju načela dobre poljoprivredne prakse. S ciljem...
-
-
GOSPODARENJE OTPADOM U POGONU ZA PRERADU LUKA U LIPOVCU
-
Tomislav Glasnović Pogon za preradu luka u Lipovcu, koji je u sastavu tvrtke PIK-VINKOVCI d.d., bavi se proizvodnjom,
skladištenjem i pakiranjem povrća. Najzastupljenija kultura je luk. Tvrtka PIK-VINKOVCI d.d izradila je
Plan gospodarenja otpadom koji definira i način gospodarenja otpadom u Pogonu u Lipovcu. Neuvjetni
proizvodi, zemlja s povrća i ostaci povrća vraćaju se na poljoprivredne površine s kojih su dopremljeni uz
primjenu stručnih mjera. Pročišćena voda od pranja povrća i pogona ispušta...
-
-
GOSPODARENJE OTPADOM U TVRTKI ZA ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNIH STROJEVA
-
Josip Jakobović Otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Ovisno o svojstvima otpada, otpad se može podijeliti na opasni, neopasni i inertni otpad. Razlikuju se više vrsta otpada: komunalni otpad, proizvodni otpad, ambalažni otpad, otpad iz rudarstvai eksploatacije mineralnih sirovina, otpadni električki i elektronički uređaji i oprema, vozila kojima je istekao vijek trajanja, otpadne gume, građevinski otpad, infektivni otpad iz zdravstvenih ustanova,...
Paginacija
