Paginacija
-
-
NAJVAŽNIJE MEDONOSNE BILJKE KONTINENTALNE HRVATSKE
-
Martina Hlavsa Samonikle i uzgajane kulturne biljke čine medonosno bilje kontinentalnog dijela Hrvatske. Poznavanje biljnih vrsta i njihovih staništa važno je za pčelare. Cilj rad bio je opisati i predstaviti najznačajnije medonosne biljke kontinentalnog dijela Hrvatske. Izdvojene su neke biljne porodice i njihovi predstavnici. Za pčelarstvo važne su biljne vrste iz porodica Salicaceae, Rosaceae, Fabaceae, Asteraceae i Brassicaceae.
-
-
NAJZNAČAJNIJE BILJKE ZA PROIZVODNJU ETERIČNIH ULJA U REPUBLICI HRVATSKOJ
-
Antonija Sabljak Interes za proizvodnju i sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja sve je veći. Prema podatcima Hrvatske poljoprivredne komore u Republici Hrvatskoj se uzgaja i prikuplja 170 vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja. Tome pogoduju vrlo dobri prirodni i geografski uvjeti, posebice pedološki i klimatski, koji osiguravaju uspješan rast ljekovitog i aromatičnog bilja.Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) usvojila je 2001. godine Preporuke za kontrolu kvalitete biljnih proizvoda, a dvije...
-
-
NAMETNIČKE BOLESTI JELENA OBIČNOG (Cervus elaphus L.)
-
Antonio Sterle U ovom radu su opisane najčešće nametničke bolesti jelena običnog u Republici Hrvatskoj. Nametnici su pripadnici životinjskoga carstva koji se zadržavaju povremeno ili trajno, na ili u drugim živim organizmima, hrane se njihovim tkivima ili gotovim hranjivim sokovima. Epizootiologija je znanost koja proučava uzroke nastajanja, širenja, kretanja i prestajanja, kao i metode sprječavanja nastajanja zaraznih bolesti. Zoonoze su zarazne i nametničke bolesti te se prirodno prenose sa...
-
-
NASTAJANJE I IZLUČIVANJE SLOBODNIH RADIKALA KOD ŽIVOTINJA PRI STRESNIM UVJETIMA
-
Višnja Lončar U radu su opisani fizikalni i kemijski procesi nastajanja i oslobađanja slobodnih
radikala. Glavni i sporedni uzroci oksidativnog stresa i njegove štetne posljedice na organizam.
Objašnjeni su principi određivanja koncentracije flavonoida, fenolnih kiselina i ukupne
polifenole u uzorcima meda sa područja Republike Hrvatske visokotlačnom tekućinskom
kromatografijom (HPLC). U ovom radu prikazani su dosadašnji rezultati u generiranju
slobodnih radikala.
-
-
NAVODNJAVANJE I PROIZVODNJA CVIJEĆA NA OPG „ZEA“ - ZLATAR
-
Josip Majić Navodnjavanje poljoprivrednih kultura je vrlo stara melioracijska mjera i praksa koju su izvodile mnoge civilizacije u prošlosti. Svrha navodnjavanja je nadoknaditi nedostatak vode koji se javlja pri uzgoju poljoprivrednih kultura kako bi se osigurao njihov što veći biološki potencijal. Navodnjavanje je najvažniji faktor rasta biljaka te je neophodno u očuvanju ravnoteže vlažnosti i hranjivosti zemlje koja je jako bitna za život biljaka. Prema podacima Popisa poljoprivrede iz 2003....
-
-
NAVODNJAVANJE KRIZANTEMA NA O.G ZEČEVIĆ
-
Bruno Zečević Obiteljsko gospodarstvo Zečević bavi se uzgojem jednogodišnjeg i dvogodišnjeg cvijeća te presadnica od 2001.
godine. U radu je praćen uzgoj krizantema. Gospodarstvo posjeduje dva plastenika koji su opremljeni sustavom
za prozračivanje, zagrijavanje i navodnjavanje. Nakon svakog završenog vegetacijskog ciklusa (ljeto, jesen),
provodi se dezinfekcija plastenika i alata koji se koriste u proizvodnji te se vodi računa o čistoći tijekom samog
procesa proizvodnje što je značajna...
-
-
NAVODNJAVANJE PAPRIKE U ZAŠTIĆENOM PROSTORU
-
Ana Latin Paprika je jedna od najvažnijih povrćarskih kultura uzgajana na otvorenome polju, ali u novije vrijeme sve više u zaštićenim prostorima. Jednako kao i svaka druga kultura uzgajana u staklenicima i plastenicima jedini izvor vode prima putem navodnjavanja nerijetko povezano s prihranom (fertirigacija). Najčešće je navodnjavana sustavom „kap po kap“ koji umanjuje mogućnost razvoja bolesti i što je od izrazite važnosti kod uzgoja u zaštićenom prostoru. Također omogućava...
-
-
NAVODNJAVANJE SOJE (Glycine max.)
-
Ana Jukić Zrno soje sadrži 35-50% bjelančevina te 18-24 % ulja te radi toga prepoznata kao jedna od najznačajnijih bjelančevinastih i uljnih kultura u Svijetu jednako kao i na poljoprivrednim površinama Republike Hrvatske. U ovom završnom radu pored osnovne građe sojine biljke, agroekoloških uvjeta proizvodnje prikazani su urodi zrna soje u razdoblju od 2000. do 2015. godine, a samim time i potreba za primjenom agrotehničke mjere navodnjavanja. Sve učestalijom pojavom sušnih godina urodi...
-
-
NAVODNJAVANJE VRTOVA I OKUĆNICA
-
Anja Koprivčić Poljoprivredna zemljišta koja nemaju dovoljnu količinu vode za uzgoj poljoprivrednih kultura, moraju se opskrbiti vodom na umjetan način tj. navodnjavati, stoga navodnjavanje se smatra jednom od najvažnijih agrotehničkih mjera. Voda je ključan čimbenik u navodnjavanju i vrlo je važno poznavati njenu kvalitetu. Kvalitetu vode definiraju kemijske, fizikalne i biološke značajke. Načini navodnjavanja koji su se razvili tijekom godina su: površinsko, podzemno i lokalizirano. Za...
-
-
Najznačajnije bolesti medonosne pčele (Apis mellifera )
-
Filip Jurić Pčelinja zajednica djeluje kao jedna zajednica u kojoj svi imaju svoju zadaću. Na tu zajednicu djeluju razni negativni utjecaji, od neiskusnog pčelara, zaraznih mikrooganizama do nametnika. Zarazne bolesti u ovom radu podijeljene su na: virusne, bakterijske i bolesti uzrokovane plijesnima. Najpoznatije virusne bolesti su : mješinasto leglo, virus deformiranih krila i virus akutne pčelinje paralize. Bakterijske bolesti su američka i europska gnjiloća pčelinjeg legla, a bolesti...
-
-
Najčešće nametničke bolest krupne divljači u Hrvatskoj
-
Andraš Ljubašćik Nametnici ili paraziti su organizmi koji se hrane na račun drugog organizma u toku nekog dužeg vremenskog perioda. Generalni ekološki odnosi parazita i domaćina se nazivaju parazitizam, a bolesti koje uzrokuju paraziti parazitske, invazijske ili nametničke bolesti. Važno je naglasiti kako parazite klasificiramo i prema mjestu života, odnosno na one koji žive unutar organizma domaćina (endoparaziti) i one koji žive na njegovoj površini (ektoparaziti). Krupna divljač u Hrvatskoj...
-
-
Najčešći ektoparaziti dlakave divljači
-
Valentina Vidaković Parazit ili nametnik je biljni ili životinjski organizam koji živi na račun drugog organizma. Postoji podjela na vanjske i unutarnje nametnike. Ektoparaziti su vanjski nametnici koji parazitiraju kako na domaćim, tako i na divljim životinjama. Životinje na kojima parazit boravi zovu se nositeljima ili domaćinima, a preživljava tako da se hrani sokovima ili tkivima domaćina, a pritom ga ne ubija trenutno. Oni uzrokuju razne poremećaje u organizmu koje stvaraju nelagodnu kod...
Paginacija
