prikaz prve stranice dokumenta Upotreba GIS-a u planiranju poljoprivredne proizvodnje -studija slučaja
  Preuzmi
PDF 2.15 MB
diplomski rad
Upotreba GIS-a u planiranju poljoprivredne proizvodnje -studija slučaja
2018. urn:nbn:hr:151:180783
Čuković, Ivan
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Zavod za Mehanizaciju

Citirajte ovaj rad

Čuković, I. (2018). Upotreba GIS-a u planiranju poljoprivredne proizvodnje -studija slučaja (Diplomski rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:180783

Čuković, Ivan. "Upotreba GIS-a u planiranju poljoprivredne proizvodnje -studija slučaja." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:180783

Čuković, Ivan. "Upotreba GIS-a u planiranju poljoprivredne proizvodnje -studija slučaja." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:180783

Čuković, I. (2018). 'Upotreba GIS-a u planiranju poljoprivredne proizvodnje -studija slučaja', Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, citirano: 29.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:180783

Čuković I. Upotreba GIS-a u planiranju poljoprivredne proizvodnje -studija slučaja [Diplomski rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek; 2018 [pristupljeno 29.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:180783

I. Čuković, "Upotreba GIS-a u planiranju poljoprivredne proizvodnje -studija slučaja", Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Osijek, 2018. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:180783

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:180783
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovUpotreba GIS-a u planiranju poljoprivredne proizvodnje -studija slučaja
Naslov (engleski)Use of GIS in agricultural production planning -case study
AutorIvan Čuković
MentorIvan Plaščak (mentor)
Član povjerenstvaMladen Jurišić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaDomagoj Zimmer (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
(Zavod za Mehanizaciju)
Osijek
Datum i država obrane2018-09-27, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Poljoprivreda (agronomija)
Poljoprivredna tehnika i tehnologija
Sažetak
U radu su navedeni svi važniji čimbenici koji uvjetuju proizvodnju u zaštićenim prostorima. Na osnovu čimbenika kao što su udaljenost zaštićenih prostora 100 – 500 m od glavnih prometnica, udaljenost od većih onečišćivača 1 – 5 km, namjena prostora, vrste tala u Baranji te da imaju dobru cestovnu povezanost, dostupnost plina, električne energije i vode. Primjenom GIS tehnologije izrađene su tematske karte u programu Quantum GIS (QGIS), a dobiveni podaci su kategorizirani u dvije kategorije: pogodno područje i nepogodno područje označeno zelenom i crvenom bojom. Iz završne tematske karte na kojoj su dodani svi važniji čimbenici za proizvodnju u zaštićenom prostoru, jasno se vidi da su najpogodnija područja središnje Baranje oko naselja: Mitrovac, Čeminac, Kozarac, Kneževi Vinogradi, Lug i dr. i dijelovi sjeverne Baranje oko naselja Kneževo, Popovac, Topolje, Petlovac. Područje Baranje ima veliki potencijal za podizanje zaštićenih prostora, ali ih ne iskorištava dovoljno. Od ukupno 52441,76 ha poljoprivrednih površina, samo 6,44 ha je iskorišteno za zaštićene prostore što je otprilike 1% površina pod ovom vrstom proizvodnje.
Sažetak (engleski)
All the important factors that make production in protected areas are listed. Based on factors such as the distance between protected areas from from main roads which is 100 – 500 m, the distance from major polluters 1 - 5 km, the purpose of space, the type of soil in Baranja and the good road connection, availability of gas, electricity and water. Using GIS technology, the thematic maps were created in the Quantum GIS (QGIS) program, and the data obtained was categorized into two categories: a suitable area and a bad area marked green and red. From the final thematic map on which all the major factors of production in the protected area are added, it is clear that the most favorable areas are areas of central Baranja around the settlements Mitrovac, Čeminac, Kozarac, Kneževi Vinogradi, Lug and others and parts of northern Baranja around Kneževo, Popovac, Topolje, Petlovac. The Baranja region has great potential for raising protected areas, but it does not make enough use of it. Of the total 52441.76 ha of agricultural land, only 6.44 ha is used for protected areas, which is about 1% of the area under this type of production.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:151:180783
Studijski programNaziv: Mehanizacija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/ magistra inženjer/inženjerka mehanizacije (mag. ing. agr.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Javna napomenaDiplomski rad
Datum i vrijeme pohrane2018-11-20 12:27:44