Ciljevi ovoga rada bili su utvrditi u kojoj mjeri oko¬lišni čimbenici (redosljed i stadij laktacije, starost kod prvoga teljenja, sezona teljenja, regija i stado) imaju utjecaj na sadržaj ureje u mlijeku te povezanost sadržaja ureje u mlijeku s ostalim svojstvima mliječnosti krava. Najveća razina sadržaja ureje u mlijeku zabilježena je u prvoj laktaciji, u razdoblju između 110 i 140 dana, kada se kretala oko 23,6 mg/100 ml. Na kraju prve laktacije prosječni sadržaj ureje u mlijeku iznosio je oko 21,6 mg/100 ml. Drugu laktaciju karakterizira nešto veći sadržaj ureje, u razdoblju odmah nakon teljenja, kada su zabilježene najviše vrijednosti od svih praćenih laktacija. Starost krava kod prvoga teljenja također je imala utjecaj na sadržaj ureje u mlijeku. Krave koje su telile u dobi 24.¬26. mjeseca imale su najvišu vrijednost sadržaja ureje, koji je za navedeno razdoblje iznosio 23,2 mg/100ml. Najniža vrijednost sadržaja ureje zabilježena je kod krava koje su telile u dobi 18 mjeseci i iznosila je ispod 20 mg/100 ml. I sezona teljenja utjecala je na sadržaj ureje u mlijeku. U zimskoj sezoni 2004. godine zabilježene su najmanje vrijednosti sadržaja ureje u mlijeku, dok je u jesenskoj sezoni iste godine izmjeren najviši sadržaj ureje u mlijeku (24 mg/100 ml). U narednim sezonama teljenja dolazi do opadanja sadržaja ureje u mlijeku. Razlike u sadržaju ureje u mlijeku utvrđene su između županija. Najviša vrijednost heritabiliteta (0,08) ocijenje¬na je modelom gdje je kao usporediva grupa korištena interakcija između stada i kontrolnoga dana. U istraživa¬nju, udio varijabilnosti pojašnjen interakcijom stado-dan kontrole, iznosio je 67%, dok je 25% varijabilnosti sadrža¬ja ureje ostalo neprotumačeno. Taj je model korišten i pri procjeni uzgojne vrijednosti. Također je testiran i model gdje je utjecaj stada korišten kao usporediva grupa te je njime ocijenjena najniža vrijednost heritabiliteta (0,03). U modelima gdje je interakcija između stada i godina testiranja korištena kao usporediva grupa, ocijenjene su više vrijednosti heritabiliteta (0,04 i 0,05) u odnosu na prethodni model. Izračunate fenotipske korelacije izme¬đu sadržaja ureje i osobina mliječnosti: dnevna količina mlijeka, dnevna količina i sadržaj masti i bjelančevina bile su statistički značajne (P<0,0001). Pozitivna i niska fenotipska korelacija (0,15) utvrđena je između sadržaja ureje i dnevne količine mlijeka, između sadržaja ureje i dnevne količine masti (0,10) te između sadržaja ureje i količine bjelančevina (0,16). Između sadržaja ureje i sadržaja mliječne masti koeficijent korelacije bio je nizak i negativan (-0,05), dok je između sadržaja ureje i sadr¬žaja bjelančevina bio nizak i pozitivan (-0,03).