prikaz prve stranice dokumenta Razvoj modela za smanjenje emisija amonijaka mliječnih goveda korištenjem tehnologija preciznog mliječnog govedarstva
  Preuzmi
PDF 1.82 MB
disertacija
Razvoj modela za smanjenje emisija amonijaka mliječnih goveda korištenjem tehnologija preciznog mliječnog govedarstva
2024. urn:nbn:hr:151:773501
Gavran, Mirna
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Zavod za animalnu proizvodnju i biotehnologiju

Citirajte ovaj rad

Gavran, M. (2024). Razvoj modela za smanjenje emisija amonijaka mliječnih goveda korištenjem tehnologija preciznog mliječnog govedarstva (Disertacija). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:773501

Gavran, Mirna. "Razvoj modela za smanjenje emisija amonijaka mliječnih goveda korištenjem tehnologija preciznog mliječnog govedarstva." Disertacija, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:773501

Gavran, Mirna. "Razvoj modela za smanjenje emisija amonijaka mliječnih goveda korištenjem tehnologija preciznog mliječnog govedarstva." Disertacija, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:773501

Gavran, M. (2024). 'Razvoj modela za smanjenje emisija amonijaka mliječnih goveda korištenjem tehnologija preciznog mliječnog govedarstva', Disertacija, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, citirano: 25.03.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:773501

Gavran M. Razvoj modela za smanjenje emisija amonijaka mliječnih goveda korištenjem tehnologija preciznog mliječnog govedarstva [Disertacija]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek; 2024 [pristupljeno 25.03.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:773501

M. Gavran, "Razvoj modela za smanjenje emisija amonijaka mliječnih goveda korištenjem tehnologija preciznog mliječnog govedarstva", Disertacija, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Osijek, 2024. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:773501

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:773501
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovRazvoj modela za smanjenje emisija amonijaka mliječnih goveda korištenjem tehnologija preciznog mliječnog govedarstva
Naslov (engleski)Development of a model for reducing ammonia emissions of dairy cattle using precision dairy farming technologies
AutorMirna Gavran
MentorVesna Gantner (mentor)
Član povjerenstvaZvonimir Steiner (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaDragan Solić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaMuhamed Brka https://orcid.org/0000-0001-5442-8115 (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
(Zavod za animalnu proizvodnju i biotehnologiju)
Osijek
Datum i država obrane2024-12-17, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Poljoprivreda (agronomija)
Stočarstvo
Univerzalna decimalna klasifikacija
(UDC)		636/637 - Stočarstvo i uzgoj životinja. Proizvodi domaćih životinja i divljači
Predmetni sustav
(NSK Kontrolirani rječnik)
Sažetak
Cilj doktorskog rada bio je procijeniti varijabilnost dnevne proizvodnje mlijeka, sadržaja ureje, sadržaja dušika u ureji mlijeka i procijenjenih emisija amonijaka kod mliječnih krava te razviti model za optimizaciju hranidbe za smanjenje emisija amonijaka, promovirajući održivu proizvodnju mlijeka kroz precizno mliječno govedarstvo. Korištena je opsežna baza podataka od 3.953.637 zapisa na kontrolni dan za Holstein krave od 1.1.2005. do 31.12.2022. Analiza sa SAS/STAT softverom otkrila je značajnu fenotipsku varijabilnost u proizvodnji i sastavu mlijeka. Čimbenici poput sezone, regije uzgoja, stadija i redoslijeda laktacije značajno su utjecali na proizvodne karakteristike. Daljnje analize otkrile su značajnu varijabilnost u unosu suhe tvari, metaboličkoj energiji, metaboličkom proteinu, kalciju, fosforu i drugim hranidbenim parametrima među farmama i sezonama. Analize korelacija pokazale su slab odnos između proizvodnje mlijeka i emisije amonijaka, što ukazuje kako povećana proizvodnja mlijeka nije nužno povezana s većim emisijama amonijaka. Hranidbeni parametri poput unosa suhe tvari i metaboličke energije imali su mali utjecaj na emisiju amonijaka, dok su odnosi s kalcijem, fosforom i vlaknima bili slabi. Ovo sugerira moguće smanjenje emisija amonijaka kroz metode optimizacije koje nisu samo usmjerene na prilagodbu hranidbenih parametara. Statistički modeli koji uključuju čimbenike poput stadija laktacije, redoslijeda laktacije, sezone i regije uzgoja poboljšali su sposobnost objašnjavanja varijabilnosti emisije amonijaka. Međutim, značajna količina neobjašnjene varijabilnosti ostala je prisutna, a najopsežniji model (Model E) pokazao je najveću sposobnost objašnjavanja, ali i visoku varijancu pogrešaka, što ukazuje na potrebu za razvijanjem naprednijih modela. Modeli temeljeni na kemijskom sastavu krmiva, uključujući unos suhe tvari, metionin, lizin i ukupna vlakna, imali su ograničenu sposobnost objašnjavanja varijabilnosti emisije amonijaka. Iako dodavanje dodatnih varijabli poput redoslijeda laktacije, sezone i farme donosi određena poboljšanja, visoka varijanca pogrešaka ostaje, što ukazuje na potrebu za daljnjim istraživanjima kako bi se razvili učinkovitiji modeli i tehnike za optimizaciju smanjenja emisija amonijaka.
Sažetak (engleski)
The aim of the doctoral thesis was to assess the variability of daily milk production, urea content, urea nitrogen in milk and estimated ammonia emissions in dairy cows and to develop a model for optimizing feeding to reduce ammonia emissions, promoting sustainable milk production through precision dairy farming. An extensive database of 3,953,637 records was used on the control day for Holstein cows from 1.1.2005 to 31.12.2022. Analysis with SAS/STAT software revealed significant phenotypic variability in milk production and composition. Factors such as season, breeding area, lactation stage and sequence significantly influenced production characteristics. Further analyses revealed significant variability in dry matter intake, metabolizable energy, metabolizable protein, calcium, phosphorus and other nutritional parameters across farms and seasons. Correlation analyses showed a weak relationship between milk production and ammonia emissions, indicating that increased milk production is not necessarily correlated with higher ammonia emissions. Nutritional parameters such as dry matter intake and metabolic energy had minimal effects on ammonia emissions, while the relationships with calcium, phosphorus and fibre were weak. This suggests that reductions in ammonia emissions can be achieved by optimization methods beyond simple dietary adjustments. Statistical models that include factors such as stage of lactation, sequence, season and region of production improved the ability to explain the variability in ammonia emissions. However, significant unexplained variability remained, with the most comprehensive model (Model E) showing the highest explanatory power, but also a high error variance, indicating the need for more advanced models. Models based on dietary chemical composition, including dry matter intake, methionine, lysine and total fibre, had limited explanatory power. Although the inclusion of additional variables such as lactation order, season and farm led to some improvement, high error variance is still present, indicating the need for further research to develop more effective models and techniques for optimizing ammonia emission reduction.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:151:773501
Datum promocije2025
Studijski programNaziv: Poljoprivredne znanosti
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: poslijediplomski doktorski
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje biotehničkih znanosti, polje poljoprivreda (dr.sc.)
Vrsta resursaTekst
Opseg218 str.; ilustr.; 30 cm
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Javna napomenadisertacija
Datum i vrijeme pohrane2025-02-18 08:50:48