Biljne bolesti uzrokovane rodovima Fusarium, Botryotinia i Sclerotinia značajno smanjuju prinose i kvalitetu usjeva. Njihova otpornost i patogenost čine kontrolu izazovnom. Kvaterne piridinijeve soli, odnosno nikotinamidni i izonikotinamidni derivati, manje su toksični i štetni za okoliš od komercijalnih fungicida. Cilj istraživanja bio je ispitati antifungalno djelovanje kvaternih piridinijevih spojeva na F. oxysporum, F. culmorum, S. sclerotiorum i B. cinerea. U in vitro uvjetima analizirano je djelovanje na porast micelija, vijabilnost konidija/sklerocija i rast kličnih cijevi pri koncentracijama od 10 i 100 μg/mL. Rezultati in vitro istraživanja pokazali su značajno bolje antifungalno djelovanje na porast micelija S. sclerotiorum, F. oxysporum i B. cinerea u usporedbi s kontrolom. Protiv F. culmorum 100 μg/mL bila je najučinkovitija za nikotinamidne spojeve, dok je djelovanje izonikotinamidnih spojeva bilo neovisno o koncentraciji. Analiza varijance potvrdila je statistički značajno inhibitorno djelovanje na klijavost konidija B. cinerea pri čemu su niže koncentracije (10 μg/mL) bile učinkovitije. Inhibitorno djelovanje na sklerocije S. sclerotiorum bilo je veće pri višim koncentracijama (100 μg/mL). Istraživanje je također uključivalo in vivo testove na prirodnim supstratima (mrkva, pšenica, rajčica) kako bi se ispitalo antifungalno djelovanje odabranih spojeva. In vivo testovi na rajčici i mrkvi nisu pokazali potpunu inhibiciju porasta micelija pri 100 μg/mL. Nikotinamidni derivat (12) pokazao je najbolje antifungalno djelovanje, ali bez značajne razlike od kontrole. Nikotinamidni derivati (8), (9), (10) i izonikotinamidni derivat (12) pokazali su jednako djelovanje kao komercijalni fungicid na porast micelija S. sclerotiorum i B. cinerea. F. culmorum bio je najmanje osjetljiv na sve spojeve. Kvaterne piridinijeve soli imaju potencijal za razvoj ekološki prihvatljivijih fungicida što zahtijeva daljnje istraživanje i optimizaciju.