prikaz prve stranice dokumenta Populacija europskoga dabra (Castor fiber L.) u Hrvatskoj
  Preuzmi
PDF 1.08 MB
diplomski rad
Populacija europskoga dabra (Castor fiber L.) u Hrvatskoj
2016. urn:nbn:hr:151:688220
Cavrić, Kristina
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Zavod za Lovstvo, Ribarstvo i Pčelarstvo

Citirajte ovaj rad

Cavrić, K. (2016). Populacija europskoga dabra (Castor fiber L.) u Hrvatskoj (Diplomski rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:688220

Cavrić, Kristina. "Populacija europskoga dabra (Castor fiber L.) u Hrvatskoj." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:688220

Cavrić, Kristina. "Populacija europskoga dabra (Castor fiber L.) u Hrvatskoj." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:688220

Cavrić, K. (2016). 'Populacija europskoga dabra (Castor fiber L.) u Hrvatskoj', Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, citirano: 10.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:688220

Cavrić K. Populacija europskoga dabra (Castor fiber L.) u Hrvatskoj [Diplomski rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek; 2016 [pristupljeno 10.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:688220

K. Cavrić, "Populacija europskoga dabra (Castor fiber L.) u Hrvatskoj", Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Osijek, 2016. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:688220

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:688220
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovPopulacija europskoga dabra (Castor fiber L.) u Hrvatskoj
Naslov (engleski)Population of the European Beaver (Castor fiber L.) in Croatia
AutorKristina Cavrić
MentorSiniša Ozimec (mentor)
Član povjerenstvaTihomir Florijančić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMarcela Šperanda (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
(Zavod za Lovstvo, Ribarstvo i Pčelarstvo)
Osijek
Datum i država obrane2016-12-20, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Poljoprivreda (agronomija)
Lovstvo
Sažetak
Dabar zauzima mjesto najpoznatijeg graditelja meĎu ţivotinjama. Dabar je bio sastavni dio autohtone faune hrvatskih vodotoka i vodenih površina, a do početka 20. stoljeća je potpuno nestao. Projekt povratka dabra u Hrvatsku započeo je 1993. godine. Sastojao se od tri osnovne faze: pripremna faza, hvatanje, transport i ispuštanje dabrova, monitoring. Prvi dabrovi su u Hrvatskoj ispušteni 20. travnja 1996. u šumi Ţutica pokraj Ivanić gradu. Staništa dabra podijeljena su u dvije zone: slivno područje rijeke Save i slivno područje rijeke Drave. U razdoblju od 20 godina nakon reintrodukcije, dabar je značajno uvećao svoju brojnost i veličinu populacije, koja je 2016. godine brojala od 2.500 do 3.000 dabrova. TakoĎer je proširio područje rasprostranjenosti u Hrvatskoj, a zabiljeţen je i u susjednim zemljama. Dabar moţe činiti štete na poljoprivrednim kulturama, šumskom drveću, u slatkovodnom ribarstvu i vodoprivredi. Dabar je u Hrvatskoj uvršten u pripadnike divljači, zaštićene lovostajem. Stoga je potrebno provoditi stalni monitoring u lovištima u kojima obitava dabar
Sažetak (engleski)
The Beaver takes the place of the most famous builder among animals. The beaver was an integral part of autochthonous fauna of Croatian watercourses and water surfaces. By the early 20th century, he was completely extinct. The beaver returning project in Croatia began in 1993. It consisted of three phases: a preparatory phase, capture, transport and release of beavers, and monitoring. The first beavers were released in Croatia on 20 April, 1996 in forest Ţutica near Ivanić Grad. Habitats of beaver could be divided into two zones: the catchment area of the River Sava and catchment area of the River Drava. In the period of twenty years after reintroduction, the beaver significantly increased its population size, which in 2016 is estimated in range between 2,500 and 3,000 beavers. Also, it enlarged a distribution area in Croatia and being reported in the neighbouring countries. The beaver can make damages on agricultural crops, forest trees, in freshwater fishery and water management. In Croatia, the beaver is classified among game animals, protected by hunt prohibition. It is important to take a permanent monitoring of the beaver in those hunting grounds where it resides.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:151:688220
Studijski programNaziv: Zootehnika; smjerovi: Hranidba domaćih životinja, Lovstvo i pčelarstvo, Specijalna zootehnika
Smjer: Specijalna zootehnika
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/ magistra inženjer/inženjerka zootehnike (mag. ing. agr.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Javna napomenadiplomski rad
Datum i vrijeme pohrane2017-02-15 12:40:37