Pages
-
-
Bakterijski fertilizacijski biopreparati
-
Ivan Jurić Mikrobiološki fertilizacijski preparati predstavljaju proizvode koji sadržavaju različite skupine mikroorganizama, a koje se koriste za fertilizaciju i pomažu u rastu biljaka. U svrhu unaprijeđenja ishrane bilja koriste se različiti mikroorganizmi koji sudjeluju u kruženju dušika i fosfora ali i drugih elemenata. Najznačajniji fiksatori dušika su simbiotske bakterije predstavnici roda Rhizobium i Bradyrhizobium, ali i asocijativni i asimbiozni fiksatori dušika poput roda...
-
-
Baze podataka u očuvanju biljnih genetskih resursa
-
Branimir Tokić U ovom radu opisana je izrada baze podataka temeljene na agronomskim i molekularnim podacima dijela gen kolekcije pšenice Fakulteta agrobiotehničkih znanosti. Za izradu baze podataka korišten je MS Access kojim su obrađena agronomska svojstva i molekularni markeri pšenice. Baze podataka genetskih resursa vrijedni su izvori genetske raznolikosti, koji mogu pomoći u suočavanju s budućim problemima globalne prehrambene sigurnosti uzrokovanim kontinuirano rastućom populacijom i...
-
-
Benchmarking u funkciji razvoja poljoprivrednog poduzeća
-
Vlatka Bekavac Cilj ovog rada je opisati primjenu metodologije benchmarking metode i njezine prednosti u funkciji rasta i razvoja poljoprivrednog poduzeće na primjeru M.B.d.o.o., te provjeriti mogućnosti koje bi pridonijele poboljšanju poduzeća. Benchmarking je proveden komparacijom sa poduzećem X. d.o.o. iz okruženja. Nadalje, uočena je velika razlika dobiti po jedinici površine između dvaju poduzeća što ukazuje na potrebu promjene kratkoročne i dugoročne strategije poslovanja na M.B. d.o.o....
-
-
Benefitni i patogeni mikroorganizmi u svježem sirovom mlijeku
-
Domagoj Ivić Mikroorganizmi mogu biti benefitni i patogeni. Benefitni mikroorganizmi imaju pozitivan utjecaj na organizam, ovi mikroorganizmi su slični organizmima koje nalazimo kod čovjeka i pomažu u procesima kroz koje ljudsko tijelo prolazi. Nalazimo ih u vodi, zraku, tlu i prehrambenim proizvodima. Kod mlijeka sudjeluju u stvaranju mliječne kiseline. Pripadaju rodovima Lactobacillus i Bifidobacterium u kojima postoji veliki broj otkrivenih vrsta. Neke od tih vrsta su Lactobacillus acidophilus,...
-
-
Benefitni mikroorganizmi kao alternativa kemijskim fungicidima
-
Milan Cvjetković U svrhu zadovoljavanja tržišnih zahtjeva po pitanju rastuće organske proizvodnje, od presudne je važnosti
razvoj biološke kontrole. Najčešći mehanizmi djelovanja korisnih mikroorganizama su: kompeticija,
proizvodnja metabolita te mikoparazitizam. Mikrobiološki biofungicidi su u kompeticiji sa patogenim gljivama
za hranu i prostor, stimuliraju sam proces odbrane biljaka te utječu na rast korijena. Trichoderma hrazianum
se nalazi u biofungicidu Trihodex za suzbijanje sive truleži....
-
-
Bilanca poljoprivrednog gospodarstva
-
Marina Majić Bilanca je temeljni financijski izvještaj koji pokazuje imovinu i njezine izvore u poduzeću na točno određeni danna kraju poslovne godine. Ukazuje točan financijski položaj poduzeća. Glavni dijelovi bilance su aktiva i pasiva. Aktiva prikazuje imovinu poduzeća, a pasiva izvore te imovine. Izvori mogu biti tuđi i vlastiti. Vlastiti se nazivaju kapital, a tuđi su obveze. Aktiva uvijek mora biti jednaka pasivi. To znači da mora postojati ravnoteža, takozvana bilančna ravnoteža....
-
-
Bilanca poljoprivrednog gospodarstva
-
Marina Majić Bilanca je temeljni financijski izvještaj koji pokazuje imovinu i njezine izvore u poduzeću na točno određeni danna kraju poslovne godine. Ukazuje točan financijski položaj poduzeća. Glavni dijelovi bilance su aktiva i pasiva. Aktiva prikazuje imovinu poduzeća, a pasiva izvore te imovine. Izvori mogu biti tuđi i vlastiti. Vlastiti se nazivaju kapital, a tuđi su obveze. Aktiva uvijek mora biti jednaka pasivi. To znači da mora postojati ravnoteža, takozvana bilančna ravnoteža....
-
-
Biljne vrste na javnim zelenim površinama i u privatnim vrtovima grada Slatine
-
Lara Nenadović Osnovni cilj i zadatak provedenog istraživanja bio je utvrditi prisutnost biljnih vrsta na području grada Slatine. Istraživanje flore rađeno je tijekom jedne godine tj. od ožujka 2019. do kolovoza 2020. godine kako bi se obuhvatila sva četiri godišnja doba. Bogatstvo flore ogleda se kroz prisutnost 183 vrste koje su zabilježene na Slatinskom području. Na javnim zelenim površinama je ukupno determinirana 41 porodica, najviše biljnih vrsta pripada porodici Poaceae, 103 roda te 149...
-
-
Biljsko groblje - spomenik prirode
-
Zvonimira Eljuga Spomenik prorode Biljska stepa dio je krajobraza rubnog područja općine Bilje i zaštićena je i unutar Nature 2000. Naglom urbanizacijom i izgradnjom stambenih naselja, intenzivnom poljoprivredom i uslijed klimatskih promjena prirodno stanište stepa je danas u Europi ugroženo i smanjuje se, stoga je potrebno organizirati poseban monitoring i mjere zaštite. Biljska stepa je danas i unatoč mjerama zaštite ugrožena, te je potrebno propisati konkretne mjere njege i održavanja.
-
-
Biocenološka obilježja Stare Drave kod Bilja
-
Dora Mazur Stara Drava kod naselja Bilje u Baranji ostatak je nekadašnjeg toka rijeke Drave. Zbog vrlo sporog protoka vode ima više obilježja stajaćice nego tekućice. Raznolikost staništa omogućuju uspostavu biocenoze sastavljene od populacija biljnih organizama (fitocenoza) i životinjskih organizama (zoocenoza), uključenih u strukturu i funkcioniranje slatkovodnog ekosustava. Analizirana su obilježja biocenoze Stare Drave Bilje i utvrđeno je da strukturu biocenoze čine populacije 222 vrste...
-
-
Biocenološka obilježja područja ekološke mreže – pašnjak u Trpinji
-
Nevena Vukajlović U blizini sela Trpinja u Vukovarsko-srijemskoj županiji, razvijena je fragmentirana vegetacija panonskih slanih stepa na oko 5 ha pašnjačke površine. Ovaj tip vegetacije i staništa vrlo je rijedak i ugrožen te je u statusu zaštite kako u Republici Hrvatskoj, tako i u Europskoj uniji. U flori pašnjaka zabilježene su rijetke i ugrožene biljne vrste koje su uključene i u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske. Pašnjak u Trpinji proglašen je područjem ekološke mreže NATURA 2000,...
-
-
Biodinamička poljoprivreda kao spoj tradicijskih znanja i modernog poljodjelstva
-
Adrijana Arambašić Biodinamička poljoprivreda predstavlja se kao najstariji, ali i najvažniji smjer ekološke proizvodnje. Taj način poljodjelstva se bazira na holističkom pristupu i suživotu u skladu s prirodom te počiva na tri temeljna principa: spiritualni, etički i ekološki. Njen začetnik i osnivač, Rudolf Steiner, 1924. godine odlučio je održati desetodnevna predavanja koja su zabilježena u knjizi ''Poljoprivredni tečaj'', a ona se smatraju kao prva poznata zapisana edukacija o...
Pages
