| Sažetak | Na pokušalištu Poljoprivrednog instituta iz Osijeka 2015. godine postavljen je tročimbenični poljski pokus po split – split plot shemi u tri ponavljanja. U istraživanju su provedeni različiti tretmani navodnjavanja i gnojidbe dušikom. Navodnjavanje je provedeno u tri razine kako slijedi: a1 = kontrola (suho ratarenje), a2 = 60 – 100% poljskog vodnog kapaciteta (PVK), te a3 = 80 – 100% poljskog vodnog kapaciteta (PVK). Također gnojidba dušikom provedena je u tri razine: b1 = kontrola (0 kg N ha-1), b2 = 100 kg N ha-1 i b3 = 200 kg N ha-1. Praćen je urod i komponente uroda (dužina klipa, broj redova zrna, broj zrna u redu, masa klipa, masa zrna, sadržaj vode u zrnu, randman i hektolitarska masa) OSSK602 hibrida kukuruza. Navodnjavanje je značajno povećalo urod zrna kukuruza. Najviši urod ostvaren je na a2 tretmanu navodnjavanja (a1 = 9,64 t ha-1; a2 = 12,6 t ha-1). Gnojidba dušikom vrlo je značajno (P <0,01) povećala urod zrna (b1 = 9,64 t ha-1; b3 = 12,63 t ha-1) i masu zrna na oba tretmana. Masa zrna na b2 tretmanu gnojidbe bila je za 10,7% viša u odnosu na kontrolu dok je na b3 tretmanu gnojidbe bila veća za 9,7% u odnosnu na kontrolni tretman. Gnojidba dušikom značajno je povećala (P<0,05) masu klipa kukuruza. Na b2 tretmanu gnojidbe masa klipa kukuruza povećana je za 9,8% dok je na b3 povećana za 7,9% u odnosu na kontrolni tretman. Interakcija navodnjavanja i gnojidbe dušikom značajno je povećala hektolitarsku masu, gdje je najmanja hektolitarska masa izmjerena na a2b1 interakciji (61 g), a najveća hektolitarska masa na 23b3 interakciji (69 g). Srednje jaka korelacija pozitivnog smjera bila je između uroda zrna i broja zrna (r = 0,43*), uroda i sadržaja vode u zrnu (r = 0,41*) te uroda i apsolutne mase (r = 0,45*). Slaba korelacijska veza pozitivnoga smjera bila je između uroda i hektolitarske mase (r = 0,39*). |
| Sažetak (engleski) | Field study was set up at Agricultural institute in Osijek during the growing season 2015. This study was undertaken to investigate the influence of different irrigation treatments and different levels of nitrogen fertilizer on yield and yield parameters of maize (Zea mays L.). Three irrigation treatments were conducted: a1 = rainfed; a2 = 60-100% field capacity (FC) and a3 = 80-100% FC. Furthermore three nitrogen fertilizers treatments were implemented: b1 = 0 kg N ha-1; b2 = 100 kg N ha-1 and b3 = 200 kg N ha-1. Maize hybrid OSSK602 was planted. The design of experiment was split plot in three replications. Irrigation treatment very significantly (P<0.01) increased yield of maize grain. The highest yield was obtained on a2 irrigation plots (12.6 t ha-1). Nitrogen fertilization very significantly (P<0.05) increased maize grain yield (b1 = 9.64 t ha-1; b3 = 12.63 t ha-1) and grain weight. The grain weight on b2 fertilisation plot was for 10.7% higher in compare to control plots while for 9.7% on b3 plots. Nitrogen fertilisation significantly (P<0.05) increased cob weight, for 9.8% on b2 and for 7.9% on b3 treatment. The irrigation x nitrogen fertilisation interaction was only significant for hectolitre weight (a2b1 = 61 g; a3b3 = 69 g). Correlation analysis showed moderate positive correlation between yield and grain number (r = 0.43*), yield and grain water content (r = 0.41*) and between yield and 1000 grain weight (r = 0.45*). Weak positive correlation was between yield and hectolitre weight (r = 0.39*). |
