U radu su opisana tropska područja koja se na temelju sustava atmosferskog kruženja mogu definirati kao područje između dva pojasa visokog tlaka koja se nalaze na granicama između suptropskih i tropskih područja visokog tlaka sjeverne i južne polutke. Takodjer je to područje s obje strane Ekvatora koje obilježavaju više dnevne i niže godišnje razlike u temperature (godišnji prosjek 25 °C), jer se zbog velike količine sunčevog zračenja tijekom cijele godine ne oblikuju temperaturna godišnja doba. Tropska su tla po svojim karakteristikama vrlo isprana tla, vrlo kisela (4,2 – 5,5 pH), smanjenje plodnosti, dobre strukture. Najvažniji tipovi tala su: teška glinena tla, crvenica, ultisoli, entisoli mlada riječna tla. Budući da stanovništvo na tim područjima ima otežane uvjete za poljoprivrednu proizvodnju i treba se prilagoditi tom području da bi poljoprivredna proizvodnja bilja uspješna s ekonomskog, društvenog i kulturnog stajališta. Stanovištvo tropskih krajeva za uspješniju i ekonomičniju obradu tla izgrađuje terase, s ciljem intenzivnijeg korištenja tla nego što bi to inače bilo moguće. Stupanj erozije i otjecanja na taj način smanjen je na minimum. Obrada tla u "rižištima" tropa odvija se u sustavu "hodnika" u tropima, odnosno po modelu posjeci–i-spali (slash-and-burn, shifting cultivation) budući da na tim područjima ima problema s nedostatkom poljoprivrednih površina. Obrada tla i priprema zemljišta je jedan od rutinskih aktivnosti u većini poljoprivrednih sustava. Često, priprema zemljišta u tropima počinje s paljenjem žive nativne vegetacije ili biljnih ostataka prethodne uzgajane kulture. Poslije paljenja površina slijedi čišćenje tla od korijenja i rad s dubokim plugovima podrivačima koji svojim radom popravljaju svojstva tla i omogućuju dobru klijavost sjemena