prikaz prve stranice dokumenta Utjecaj sumporovodika i selena na fiziološki aktivne komponente kod pšenične trave
  Preuzmi
PDF 2.55 MB
diplomski rad
Utjecaj sumporovodika i selena na fiziološki aktivne komponente kod pšenične trave
2020. urn:nbn:hr:151:560446
Šoštarić, Ana
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Zavod za agroekologiju i zaštitu okoliša

Citirajte ovaj rad

Šoštarić, A. (2020). Utjecaj sumporovodika i selena na fiziološki aktivne komponente kod pšenične trave (Diplomski rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:560446

Šoštarić, Ana. "Utjecaj sumporovodika i selena na fiziološki aktivne komponente kod pšenične trave." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:560446

Šoštarić, Ana. "Utjecaj sumporovodika i selena na fiziološki aktivne komponente kod pšenične trave." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:560446

Šoštarić, A. (2020). 'Utjecaj sumporovodika i selena na fiziološki aktivne komponente kod pšenične trave', Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, citirano: 18.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:560446

Šoštarić A. Utjecaj sumporovodika i selena na fiziološki aktivne komponente kod pšenične trave [Diplomski rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek; 2020 [pristupljeno 18.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:560446

A. Šoštarić, "Utjecaj sumporovodika i selena na fiziološki aktivne komponente kod pšenične trave", Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Osijek, 2020. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:560446

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:560446
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovUtjecaj sumporovodika i selena na fiziološki aktivne komponente kod pšenične trave
Naslov (engleski)Influence of hydrogen sulfide and selenium on physiologicaly active compounds in wheat grass
AutorAna Šoštarić
MentorTihana Teklić (mentor)
Član povjerenstvaMiroslav Lisjak (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaZdenko Lončarić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaDejan Agić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
(Zavod za agroekologiju i zaštitu okoliša)
Osijek
Datum i država obrane2020-10-12, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Poljoprivreda (agronomija)
Agrokemija
Sažetak
Izdanci mlade pšenice koji se još nazivaju pšenična trava sve se češće koriste u ljudskoj prehrani u obliku soka ili praha. Kao bogati izvor minerala i vitamina A,C, E i B koristi se za liječenju astme, različitih alergija, u regulaciji šećera i visokog krvnog tlaka, a zbog sadržaja određenih aminokiselina i enzima pokazuje antikancerogeno djelovanje. U uvjetima nedostatka hemoglobina u krvi, klorofil iz pšenične trave preuzima njegovu ulogu pa se pšenična trava uspješno koristi i u liječenju anemije. Tijekom godina provedena su različita istraživanja na pšeničnoj travi koja bi poboljšala njezin rast i razvoj te kvalitetu. Cilj ovog istraživanja je bio utvrditi utjecaj različitih temperatura (10, 20 i 30 oC) i primiranja sjemena (H2O, NaHS, Na2SeO4, NaHS+Na2SeO4) na sadržaj fenola, flavonoida, fotosintetskih pigmenata i udio suhe tvari kod tri sorte pšenice (Katarina, Osječka 20 i Super žitarka. Utvrđen je najveći sadržaj fenola i flavonoida pri 10 oC, suhe tvari pri 20 oC te fotosintetskih pigmenata pri 30 oC. Značajno veći sadržaj fenola i flavonoida u temperaturnom stresu je pokazalo primiranje sjemena selenom dok je na povećanje sadržaja suhe tvari najviše utjecalo primiranje sumporom. Sorta Katarina je pokazala značajno povećanje sadržaja fotosintetskih pigmenata pri temperaturnom stresu kod primiranja vodom i kombinacijom sumpora i selena, dok su sorte Osječka 20 i Super Žitarka povećanjem sadržaja fotosintetskih pigmenata reagirale samo pri temperaturi 20 oC.
Sažetak (engleski)
Young wheat shoots, also called wheatgrass, are increasingly used in the human diet in the form of juice or powder. As a rich source of minerals and vitamins A, C, E and B, it is used to treat asthma, various allergies, in the regulation of sugar and high blood pressure, and due to the content of certain amino acids and enzymes, it has anticancer effects. In conditions of lack of hemoglobin in the blood, chlorophyll from wheatgrass takes over its role, so wheatgrass is successfully used in the treatment of anemia. Over the years, various studies have been conducted on wheatgrass that would improve its growth, development and quality. The aim of this study was to determine the effect of different temperatures (10, 20 and 30 oC) and seed priming (H2O, NaHS, Na2SeO4, NaHS + Na2SeO4) on the content of phenols, flavonoids, photosynthetic pigments and dry matter content in three wheat varieties (Katarina, Osječka 20 and Super Žitarka). The highest content of phenols and flavonoids was determined at 10 oC, dry matter at 20 oC and photosynthetic pigments at 30 oC. Significantly higher content of phenols and flavonoids in temperature stress was shown by selenium priming, while the increase in dry matter content was mostly influenced by sulfur priming. Variety Katarina showed a significant increase in the content of photosynthetic pigments under temperature stress when primed with water and a combination of sulfur and selenium, while varieties Osječka 20 and Super Žitarka reacted to with an increase in the content of photosynthetic pigments only at the temperature of 20 oC.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:151:560446
Studijski programNaziv: Bilinogojstvo; smjerovi: Biljna proizvodnja, Ishrana bilja i tloznanstvo, Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo, Zaštita bilja
Smjer: Ishrana bilja i tloznanstvo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/ magistra inženjer/inženjerka bilinogojstva (mag. ing. agr.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Javna napomenadiplomski rad
Datum i vrijeme pohrane2020-12-01 11:20:40