prikaz prve stranice dokumenta Utjecaj neonikotinoida na pčele
  Preuzmi
PDF 648.6 KB
završni rad
Utjecaj neonikotinoida na pčele
2022. urn:nbn:hr:151:853657
Mioč, Dorotea
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Zavod za fitomedicinu

Citirajte ovaj rad

Mioč, D. (2022). Utjecaj neonikotinoida na pčele (Završni rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:853657

Mioč, Dorotea. "Utjecaj neonikotinoida na pčele." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:853657

Mioč, Dorotea. "Utjecaj neonikotinoida na pčele." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:853657

Mioč, D. (2022). 'Utjecaj neonikotinoida na pčele', Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, citirano: 20.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:853657

Mioč D. Utjecaj neonikotinoida na pčele [Završni rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek; 2022 [pristupljeno 20.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:853657

D. Mioč, "Utjecaj neonikotinoida na pčele", Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Osijek, 2022. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:853657

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:853657
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovUtjecaj neonikotinoida na pčele
Naslov (engleski)Effect of neonicotinoids on bees
AutorDorotea Mioč
MentorEmilija Raspudić (mentor)
Član povjerenstvaIvana Majić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaAnkica Sarajlić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
(Zavod za fitomedicinu)
Osijek
Datum i država obrane2022-09-22, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Poljoprivreda (agronomija)
Fitomedicina
Sažetak
Neonikotinoidi su najraširenija skupina insekticida na tržištu. Iako učinkoviti, smatralo se kako su upravo neonikotinoidi zaslužni za pomore pčela diljem svijeta te kako imaju negativan utjecaj na okoliš i najvažnije oprašivače na svijetu – pčele. Shodno tome, Europska unija je 2018. godine zabranila vanjsku upotrebu tri insekticida iz grupe neonikotinoida - klotianidin, imidakloprid i tiametoksam. Amerika se godinama odupirala uzeti u obzir ispitati toksičnost spornih pesticida, no ipak se 2022. godine potvrdili njihov štetan utjecaj, ali ih nisu zabranili. Kao dio završnoga rada, provedena je anketa među pčelarima u Brodsko – posavskoj županiji kako bi se uvidjelo njihovo znanje i svijest o problematici neonikotinoida na pčele i okoliš. Nažalost, rezultati ankete pokazali su se lošima jer većina ispitanih pčelara ne poznaje osnovne pojmove i zakone te smatra kako ne treba dodatno obrazovanje dok se iz njihovih odgovora može zaključiti kako im je dodatna edukacija neizostavna.
Sažetak (engleski)
Neonicotinoids are the most widespread group of insecticides on the market. Although effective, it was believed that neonicotinoids are responsible for the bee epidemic around the world and that they have a negative impact on the environment and the most important pollinators in the world - bees. Consequently, in 2018, the European Union banned the external use of three insecticides from the group of neonicotinoids - clothianidin, imidacloprid and thiamethoxam. For years, America resisted considering the toxicity of controversial pesticides, yet in 2022 their harmful influence was confirmed, but they were not banned. As part of the final work, a survey was conducted among beekeepers in the Brod-Posavina County in order to see their knowledge and awareness of the problem of neonicotinoids on bees and the environment. Unfortunately, the results of the survey turned out to be bad because most of the beekeepers interviewed do not know the basic concepts and laws and think that they do not need additional education, while from their answers it can be concluded that additional education is indispensable for them.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:151:853657
Studijski programNaziv: Poljoprivreda; smjerovi: Agroekonomika, Bilinogojstvo, Mehanizacija, Zootehnika, Hortikultura
Smjer: Bilinogojstvo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka agronomije (univ. bacc. ing. agr.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Javna napomenazavršni rad
Datum i vrijeme pohrane2022-10-13 12:02:41