Paginacija
-
-
Komponente prinosa hibrida suncokreta u 2020. godini
-
Katarina Damjanović Urod zrna suncokreta najvažniji je cilj uzgoja ove kulture. Danas se u svijetu i Republici Hrvatskoj suncokret uzgaja najčešće kao uljana kultura. Glavne komponente prinosa suncokreta su masa 1000 zrna, masa zrna po glavici i broj zrna po glavici. Na tržištu Republike Hrvatske danas su zastupljene mnogi hibridi suncokreta, pa je cilj ovog istraživanja bio utvrditi komponente prinosa kod hibrida suncokreta u 2020. godini. Na pokušalištu Fakulteta agrobiotehničkih znanosti posijano...
-
-
Komponente prinosa industrijske konoplje 2021 godine na području Osijeka ovisno o predsjetvenoj gnojidbi kalijem
-
Ivana Galović Industrijska konoplja uzgaja se najčešće zbog sjemena i vlakna. U ovom istraživanju cilj rada bio je odrediti komponente prinosa kod industrijske konoplje sorte Finola u 2021. godini uz predsjetvenu gnojidbu kalijevim gnojivima različitih formulacija. U svrhu utvrđivanja agroekoloških uvjeta na prinos industrijske konoplje i komponente prinosa, praćene su mjesečne količine oborina i srednje dnevne temperature zraka. Prilikom ovog istraživanja određivale su se sljedeće komponente...
-
-
Komponente prinosa različitih autohtonih sorata češnjaka
-
Antonija Zagorac Cilj ovog istraživanja je bio prikazati razlike u komponentama prinosa autohtonih sorata tj. lokalnih ekotipova češnjaka FAZOSGAR001 – Karanac, FA4ZOSGAR002 – Branjin Vrh, FAZOSGAR003 – Ilača, FAZOSGAR004 – Branjin vrh (Brnjevar) i sorta „Slavonski ozimi češnjak“ s područja Slavonije i Baranje kako bi se utvrdila njihova gospodarska vrijednost. Također, svi genotipovi su morfološki opisani koristeći UPOV obrazac za opis češnjaka. Istraživanje je provedeno tijekom...
-
-
Komponente prinosa uljane repice 2019./2020. godine na "PO Kovač farma "
-
Robert-Aron Baronji U ovom završnom radu opisana je proizvodnja uljane repice u ekološkoj poljoprivredi te su analizirane komponente prinosa uljane repice 2019./2020. na „PO Kovač farma“. U ovom radu cilj je bio odrediti visinu biljke (cm), broj komuški po biljci, dužinu komuške (cm) i masu (g) i broj sjemenki u komuški, zatim visinu do prve najniže plodne grane (cm), broj postranih grana i masa biljke (g). Visina biljaka kretala se od 94 do 154 cm, a u prosjeku je iznosila 129 cm. Visina biljke do...
-
-
Komporativna analiza profila masnih kiselina u jajima različitih vrsta peradi
-
Helena Križanec Jaja su vrlo kvalitetna animalna namirnica koja se sastoji od ljuske, bjelanjka i žumanjka. Razlika u pokazateljima kvalitete jaja kokoši, fazana i prepelica uočena je kod mase jaja i mase osnovnih dijelova jaja. Fazanska jaja imala su najčvršću ljusku (4,090 kgf), dok je debljina ljuske bila najbolja kod jaja kokoši (0,426 mm). Boja žumanjka bila je ujednačena kod kokošjih i prepeličjih jaja (K=11,85; O=11,65 i P=11,80), dok je kod fazanskih jaja intenzitet boje žumanjka bio...
-
-
Komuniciranje informacija o kvalieti meda prema proizvođačima i kupcima
-
Željko Hrg Matušin Istraživanje obuhvaća dvije ankete: jedna namijenjena proizvođačima meda, a jedna potrošačima meda. Na taj način, direktno od proizvođača meda, istraženi su njihovi glavni problemi u plasiranju njihovih proizvoda na tržište, što im čini glavne prepreke, što je u tome svemu pozitivno te što misle o sustavu neobveznog označavanja meda koji je u nadležnosti Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), te na koji način se može poboljšati pozicija domaćih...
-
-
Komunikacija između radilica medonosne pčele (Apis mellifera carinca) –pčelinji ples
-
Doris Lučić Medonosna pčela (Apis mellifera) pripada redu opnokrilaca (Hymenoptera), a nastala je na području
Afrike, Europe i Bliskog Istoka temeljem čega se danas pčele i dijele. Važnost pčela posebno se nalazi u njihovoj funkciji oprašivanja. Pčelama, naime, med služi kao zaliha za zimske mjesece kada cvijeće ne cvjeta te stoga one u tom razdoblju energiju uzimaju iz meda. Pčele se organiziraju u zajednice u obliku košnica.
Anatomska prilagodba biljnom svijetu omogućuje pčeli posjet...
-
-
Koncentracija nitratnog i amonijačnog oblika dušika u podzemnim vodama
-
Josip Oblačić Procjenjuje se da je 1.7 milijardi svjetskog stanovništva već danas pogođeno nestašicom vode i broj će biti sve veći ako se globalno ne prihvate načela održivog razvoja koja bi povezala upravljanje zalihama sa zaštitom kvalitete vode. Ulaskom Republike Hrvatske u EU, 1.7.2013. na snagu je stupila Nitratna direktiva koje bi se trebali pridržavati svi poljoprivredni proizvođači. Cilj ovoga rada je utvrditi ispiranje dušika s gnojidbenih parcela na dva lokaliteta ukopavanjem...
-
-
Koncepcija društveno odgovornog marketinga u poslovanju poljoprivrednog poduzeća
-
Lucija Šafran Tema ovog završnog rada fokusirana je na društveno odgovorno poslovanje te koncepcije poslovanja primjeru poljoprivrednog poduzeća Cipro. Cilj rada je prikazati koncepcije poslovanja poduzeća (proizvodna koncepcija, koncepcija proizvodnje, prodajna koncepcija, marketing koncepcija i društvena koncepcija) kroz povijest s posebnim naglaskom na društvenu koncepciju poslovanja. U radu će se koristiti dostupna literatura iz predmetnog područja, uglavnom iz područja tržišta i...
-
-
Koncept i razvoj banke hrane u Republici Hrvatskoj
-
Marko Koprivnjak Izazov za sve zemlje Europske unije tako i za Hrvatsku je riješiti problem prekomjernog bacanja hrane i nedovoljnog doniranja hrane. Optimizacijom procesa proizvodnje, distribucije, prerade i konzumacije dolazi do sprječavanja bacanja hrane te se izbjegava stvaranje viška hrane u svakoj fazi lanca opskrbe hranom. Pod pojmom banke hrane se definira čitav spektar dobrotvornih organizacija čija je svrha dugotrajna i organizirana inicijativa za pomoć potrebitima u pristupu hrani....
-
-
Kondicijski indeks šarana u stajaćicama i tekućicama ribolovnog područja Drava - Dunav
-
Hrvoje Brkić Na ribolovnom području Drava – Dunav ulovljeno je i izmjereno 1.120 jedinki šarana. U stajaćicama je ulovljeno 1.066 jedinki šarana, dok je u tekućicama ulovljeno 54 jedinki šarana. Na svim ulovljenim primjercima izmjerene su vrijednosti totalne dužine tijela i tjelesne mase te je izračunat Fultonov kondicijski indeks (K). Prosječna totalna dužina na ukupno 1.120 ulovljenih šarana iznosila je 52,45 ± 13,97 cm, prosječna individualna masa iznosila je 2,778 ± 2,255 kg, dok je...
-
-
Kondicijski pokazatelji otkucaja srca ,disanja i temperature tijela kod sportskog konja
-
Ines Milas Kondicijski pokazatelji kod sportskog konja koji su prikazani u ovom radu su temperatura tijela, disanje te rad srca. Cilj završnog rada je upoznati se s vrijednostima i metodama mjerenja otkucaja srca, frekvencijom disanja i temperaturom tijela kod sportskog konja u fazi odmora, fizičkog rada i oporavka od istog. Rad pruža anatomski uvid u srce konja, dišni sustav te sustav za termoregulaciju te neke od metoda mjerenja njihovih vrijednosti. Za potrebe pokusa korištena je oprema koja je...
Paginacija
