Pages
-
-
Prinos i agronomska svojstva različitih FAO skupina kukuruza
-
Ivan Efinger Istraživanje je provedeno tijekom vegetacije kukuruza 2019. godine na površinama pokušališta Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (45.51'79'' sjeverne geografske širine, 18.77'83'' južne geografske širine). Sjetva je obavljena 18. travnja 2019. godine pneumatskom šestorednom sijačicom na međuredni razmak od 70 cm. Uzgajano je ukupno šest hibrida kukuruza različite FAO skupine Bc instituta iz Zagreba (FAO 330 - BC 323, FAO 390 - Agram, FAO 410 - Tesla, FAO 450 - BC 415, FAO...
-
-
Prinos i komponente prinosa boba (Vicia faba L.) u Laslovu 2022. godine
-
Robert-Aron Baronji U ovom završnom radu opisana je ekološka proizvodnja boba u Laslovu 2022., nakon koje su analizirane komponente prinosa boba. U ovom radu cilj je bio odrediti visinu biljke (cm), broj mahuna po biljci i masu biljke, te dužinu mahune (cm), broj zrna u mahuni i masa zrna u mahuni (g). Visina biljaka kretala se od 39 do 88 cm, a u prosjeku je iznosila 60,7 cm. Ukupna masa biljke iznosila je prosječno 13,2 g po biljci. Prosječna dužina mahune iznosila je 7 cm. Prosječno su mahune u sebi...
-
-
Prinos i komponente prinosa sorti pšenice Bc Instituta u vegetacijskoj godini 2018./2019.
-
Saša Šormaz Cilj završnog rada bila je analiza prinosa, komponenata prinosa i nekih morfoloških parametara šest različitih sorti pšenice Bc Instituta Zagreb na PG Šormaz u vegetacijskoj sezoni 2018./2019. Općenito, analiziranu godinu karakterizirala je nešto manja količina oborina i više prosječne temperature zraka za 2 °C u usporedbi s višegodišnjim prosjekom. Najveći prinos u istraživanju od 9,64 t/ha ostvarila je sorta Bc Anica, jer je imala vrlo visoke vrijednosti dužine klasa, mase...
-
-
Prinos i kvaliteta šećerne repe na OPG-u "Lidija Hanžek" u razdoblju od 2015. do 2019. godine
-
Danijela Hanžek Cilj završnog rada bio je analizirati prinos i kvalitetu šećerne repe u petogodišnjem razdoblju na OPG-u "Lidija Hanžek". Kada uspoređujemo 2015. i 2016. godinu možemo zaključiti da je bilo više oborina u 2016. godini te su također temperature bile veće u 2016. godini. Uspoređujući 2017. i 2018. godinu prosjek temperatura i oborina nema značajnu razliku. Najveća količina oborina bila je u 2019. godini uključujući i tuču koja je zahvatila ispitivani lokalitet Ćelije te...
-
-
Prinos soje ovisno o međurednom razmaku sjetve u 2018. godini
-
Ana Ulafić U vegetaciji soje 2018. godine provedena su istraživanja na različitim međurednim razmacima od 12,5, 25, 50 i 70 cm. Uz promatranje usjeva su se uzimali i analizirali uzorci biljaka od 6. do 9. mjeseca 2018. godine te pred samu žetvu. Posijana je sorta soje „Ika“, Poljoprivrednog instituta u Osijeku. Obavljena je zaštita soje protiv korova, nakon samog nicanja soje, za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih i nekih jednogodišnjih trava. U usjevu nije uočen niti jedan napad...
-
-
Prinos uljane repice ovisno o gustoću sjetve u 2018. godini
-
Elizabeta Anđelić Tema ovog istraživanja bila je analizirati komponente prinosa uljane repice ovisno o gustoći sjetve u 2017./2018. godini. U istraživanju su se uzele u obzir tri gustoće sklopa: 20 biljaka m-2, 40 biljaka m-2 i 60 biljaka m-2 te su se tokom vegetacije zabilježavali parametri broj biljaka m-2 i visina biljke (cm), a u žetvi su određeni masa biljke (g), visina početka grananja (cm), broj bočnih grana, broj komuški po biljci, dužina komuške (cm), broj sjemenki po komuški, masa...
-
-
Prinos zrna i komponente prinosa jaroga poljskog graška (Pisum sativum L.) na pokušalištu Tenja u 2022. godini
-
Tomislav Klarić Cilj ovog istraživanja bio je istražiti dobivene prinose jarog stočnog graška (Pisum sativum L.) i
komponente prinosa te odnose između njih. Istraživanje je provedeno u vidu poljskog pokusa na
fakultetskom pokušalištu pokraj Tenje u 2022. godini. U pokusu su ispitivane tri sorte jarog graška
Poljoprivrednog instituta Osijek, a to su Gold (2005.), Uran (2010.) i Bera (2017.). Sorte Uran i Gold su sorte
za proizvodnju zrna, dok je Bera sorta za proizvodnju krme, ali i za zrno....
-
-
Prinosi hibrida različitih FAO skupina u mikropokusima na području istočne Hrvatske u 2017. godini
-
Doris Tomas Cilj ovog diplomskog rada bio je utvrditi prinos i neka agronomska svojstva hibrida kukuruza različitih FAO skupina te analizirati razlike između pojedinih hibrida kao i utvrditi utjecaj godine tj. vremenskih prilika na istraživana svojstva. U radu je prikazan dio rezultata mikropokusa provedenog tijekom 2017. godine na području istočne Hrvatske u Gorjanima. U istraživanju su korišteni komercijalni domaći i inozemni hibridi kukuruza FAO skupina 300, 400, 500 i 600, a analizirano je...
-
-
Prioritetne i aktualne teme u području sigurnosti hrane za životinje na razini EU (2013.-2016.)
-
Dajana Paliž Sigurnost hrane za životinje od nemjerljive je važnosti jer ima utjecaj na zdravlje životinja te zdravlje ljudi konzumacijom namirnica životinjskog podrijetla. Europska agencija za sigurnost hrane, kao ključna sastavnica institucionalnog okvira u Europskoj uniji, u razdoblju od 2013. – 2016. godine, objavila je mnogobrojne publikacije kao rezultate istraživanja u području sigurnosti hrane za životinje. Najveći dio istraživanja obuhvaća sigurnost i djelotvornost dodataka hrani za...
-
-
Priprema pčelinjih zajednica za bagremovu pašu
-
Saša Petrić Pčelarstvo predstavlja specifičnu granu poljoprivredne proizvodnje, koja posljednjih desetljeća
zauzima vrlo važno mjesto zbog oprašivačke uloge pčela, što i jest njihova iskonska uloga u prirodi.
Spoznajama o biologiji pčela počinje era suvremenog pčelarstva, koje iz jedne ekstenzivne faze prelazi
u intenzivnu granu privrede. Uz med i vosak kao najmasovnije pčelinje proizvode, prepoznati su i
drugi pčelinji proizvodi sa blagotvornim učinkom po ljudsko zdravlje. Otkrića vezana...
-
-
Priprema pčelinjih zajednica za pašu bagrema (Robinia pseudoacacia)
-
Andrija Marijanović Apis mellifera carnica ili kranjska pčela jedna je od najraširenijih i komercijalno najkorištenijih
podvrsta medonosnih pčela u svijetu te jedina podvrsta u Hrvatskoj. Karakterizira ju uspješno prezimljavanje,
nagli proljetni razvoj, dobra sakupljačka aktivnost, niska agresivnost te izraženi rojevni nagon. Proljetni razvoj
pčelinjih zajednica predstavlja ključan faktor pri iskorištavanju glavnih medonosnih paša. Paša bagrema je
najvažnija medonosna paša kontinentalnog...
-
-
Priprema pčelinjih zajednica za zimu
-
Andrija Marijanović Početak pčelarske godine kreće uzimljavanjem pčela, a to je jedan od najvažnijih i najzahtjevnijih poslova u godini. Aktivnost pčelinjih zajednica ovisi o vremenskim uvjetima, godišnjem dobu, klimatskoj zoni, fazi cvata medonosnog bilja i drugim čimbenicima. Život pčelinje zajednice možemo podijeliti u stadije kao što su: stadij jeseni i zimovanja, stadij pojave legla, stadij glavne pčelinje paše, stadij rojenja i razrojavanja i stadij pripreme pčelinjih zajednica za...
Pages
