Pages

AGROTEHNIKA SUNCOKRETA (Helianthus annuus L.) U OKVIRIMA KLIMATSKIH PROMJENA
AGROTEHNIKA SUNCOKRETA (Helianthus annuus L.) U OKVIRIMA KLIMATSKIH PROMJENA
Marina Lucić
Cilj ovog rada bio je opisati prilagodbu agrotehničkih mjera koje se primjenjuju u uzgoju suncokreta (Helianthus annuus L.) u uvjetima klimatskih promjena. Opisana su morfološka svojstva suncokreta kao i sve agrotehničke mjere koje su potrebne u uzgoju suncokreta. Kod agrotehničkih mjera koje se koriste u ublažavanju klimatskih promjena naglasak je stavljen na obradu tla. Obrada tla u uvjetima klimatskih promjena mora biti u funkciji ublažavanja posljedica koje ekstremne vremenske...
AGROTEHNIKA ULJANE REPICE
AGROTEHNIKA ULJANE REPICE
Luka Jerković
Uljana repica je jednogodišnja kultura koja kao plod daje komušku ispunjenu sitnim sjemenkama. Zrno repice sadrži 40-48 % ulja i 18-25 % proteina. U Hrvatskoj se uzgaja ozima kupusna uljana repica Brassica napus subspec. oleifera ,s osnovnom namjenom dobivanja ulja. U današnje vrijeme se sve više sije za proizvodnju ekološkog goriva, biodizela. Repica ima određene zahtjeve prema toplini, oborinama, tlu i svjetlosti. Uz ove agroekološke čimbenike potrebno je primijeniti punu...
AGROTEHNIKA UZGOJA JEČMA (Hordeum vulgare L.)
AGROTEHNIKA UZGOJA JEČMA (Hordeum vulgare L.)
Mario Živković
U ovome radu je obrađena agrotehnika uzgoja ječma. Od početaka proizvodnje ječma prije 7 tisuća godina u starom Egiptu, pa do današnjih dana kada je tehnologija jako napredovala. U Hrvatskoj se danas ječam sije na nešto maje površina na oko 50 000 hektara s prinosom od oko 4 tone po hektaru. Svi agrotehnički uvjeti uzgoja ječma od odabira površine koja je jako važna jer ječam voli kvalitetno tlo zbog malog korijena, obrade tla, sjetve, gnojidbe, zaštite, njege ječma i na...
AGROTEHNIKA UZGOJA SUNCOKRETA
AGROTEHNIKA UZGOJA SUNCOKRETA
Dražen Prlina
Suncokret (Helianthus annus l.) jedna je od četiri najvažnije uljne kulture u svijetu. Ima velik značaj jer sadrži ulje, bjelančevine, celulozu, minerale i nedušične tvari. Koristi se za ishranu ljudi i jedno je od najkvalitetnijih biljnih ulja. Cilj ovog rada je u kratkim i jasnim poglavljima pojasniti koje se agrotehničke mjere i radnje poduzimaju kako bi urod suncokreta bio što uspješniji. Rad je pisan isključivo navedenom literaturom, te literaturom koja je korištena tijekom...
AGROTEHNIKA ŠEĆERNE REPE (Beta vulgaris L.Var. Saccharifera ALEF)
AGROTEHNIKA ŠEĆERNE REPE (Beta vulgaris L.Var. Saccharifera ALEF)
Vladimir Balentović
Šećerna repa je kultura koja u prvoj godini daje zadebljali korijen i list, a u drugoj stablo, cvijet i plod. Razlog proizvodnje ove biljke je zadebljali korijen iz kojeg proizvodimo bijeli konzumni šećer. Šećerna repa ima određene zahtjeve prema toplini, svjetlosti, vodi, relativnoj vlazi zraka i tlu. Šećerna repa zahtjeva dobru osnovnu i predsjetvenu obradu tla, u prvom redu duboku obradu tla, kvalitetnu gnojidbu i prihranu, ranu sjetvu kvalitetnim sjemenom i zaštitu protiv...
AGROTEHNIČKE MJERE ZAŠTITE OD ŠTETNIKA I BOLESTI U PROIZVODNJI SJEMENSKOG DUHANA
AGROTEHNIČKE MJERE ZAŠTITE OD ŠTETNIKA I BOLESTI U PROIZVODNJI SJEMENSKOG DUHANA
Krešimir Kožić
Duhan (Nicotiana tabacum L.) je jednogodišnja biljka iz porodice Solanaceae. Uzgaja se u više od 120 zemalja na svih pet kontinenata, a ukupno se proizvede više od 6 milijuna tona. To je tropska i suptropska biljka, ali se do danas proširila i u umjerenu klimatsku zonu za proizvodnju kvalitetnog sjemena potrebno je prevenirati i spriječiti napade bolesti i štetnika koji u velikoj mjeri mogu umanjiti prinose. Pravodobna i kvalitetna priprema tla jamstvo je uspješne proizvodnje duhana....
AGROTEHNIČKE MJERE ZAŠTITE RATARSKIH KULTURA
AGROTEHNIČKE MJERE ZAŠTITE RATARSKIH KULTURA
Matija Šimić
Od početka organizirane poljoprivredne proizvodnje, štetnici su se javljali kao prirodni pratitelji naših kultura. Zabilježeni povijesni dokumenti i sredstva poput ''amurke'' koju su koristili stari Rimljani, govore nam da su štetnici bili izuzetno važan čimbenik u proizvodnji. U današnje doba imamo razne načine obrane, bile one mehaničke, fizikalne, biološke ili kemijske. Ali razvoj tih metoda nas je doveo u položaj da ako pretjerujemo s nekima od njih (naročito kemijskim),...
ALELOPATSKI UTJECAJ INVAZIVNE VRSTE AMBROZIJE (Ambrosia artemisiifolia L.) NA KOROVE
ALELOPATSKI UTJECAJ INVAZIVNE VRSTE AMBROZIJE (Ambrosia artemisiifolia L.) NA KOROVE
Valentina Jarić
Cilj rada bio je ispitati alelopatski utjecaj ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.) na klijavost i rast korovnih vrsta Teofrastov mračnjak (Abutilon theophrasti Med.), oštrodlakavi šćir (Amaranthus retroflexus L.) i bezmirisnu kamilicu (Tripleurospermum inodorum (L.) C.H. Schultz.). U laboratorijskim uvjetima ispitivan je utjecaj vodenih ekstrakata od suhe nadzemne mase ambrozije u koncentracijama od 1, 5 i 10% u petrijevim zdjelicama, te utjecaj biljnih ostataka ambrozije u dozama od...
ALELOPATSKI UTJECAJ INVAZIVNE VRSTE AMBROZIJE (Ambrosia artemisiifolia L.) NA USJEVE
ALELOPATSKI UTJECAJ INVAZIVNE VRSTE AMBROZIJE (Ambrosia artemisiifolia L.) NA USJEVE
Toni Pezerović
Cilj rada bio je utvrditi alelopatski utjecaj ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.) na klijavost i rast ječma, pšenice, soje, salate, mrkve i bosiljka. U laboratorijskim uvjetima ispitivan je utjecaj vodenih ekstrakata od suhe nadzemne mase ambrozije u koncentracijama od 1, 5 i 10% u petrijevim zdjelicama, te utjecaj biljnih ostataka ambrozije u dozama od 10, 20 i 30 g/kg tla u pokusu s posudama. Vodeni ekstrakti smanjili su klijavost svih ispitivanih usjeva, i do 100%. Duljina klijanaca...
ALELOPATSKI UTJECAJ INVAZIVNE VRSTE VELIKE ZLATNICE (Solidago gigantea Ait.) NA PŠENICU I BEZMIRISNU KAMILICU
ALELOPATSKI UTJECAJ INVAZIVNE VRSTE VELIKE ZLATNICE (Solidago gigantea Ait.) NA PŠENICU I BEZMIRISNU KAMILICU
Ana Peharda
Cilj rada bio je ispitati alelopatski utjecaj invazivne vrste velike zlatnice (Solidago gigantea Ait.) na klijavost i početni rast pšenice i korovne vrste bezmirisne kamilice (Tripleurospermum inodorum (L.) C.H. Schultz). Proveden je niz pokusa u laboratorijskim uvjetima kako bi se ispitao utjecaj vodenih ekstrakata u petrijevim zdjelicama i posudama s tlom. Ispitivani su vodeni ekstrakti od suhe nadzemne mase velike zlatnice u koncentracijama od 1, 5 i 10% (10, 50 i 100 g/l). U pokusima u...
ALELOPATSKI UTJECAJ IZMEĐU SJEMENA AROMATIČNOGA I LJEKOVITOG BILJA I KOROVNE VRSTE STRJELIČASTE GRBICE (Lepidium draba L.)
ALELOPATSKI UTJECAJ IZMEĐU SJEMENA AROMATIČNOGA I LJEKOVITOG BILJA I KOROVNE VRSTE STRJELIČASTE GRBICE (Lepidium draba L.)
Sanja Kovačević
Cilj rada bio je utvrditi alelopatski utjecaj izmeĎu sjemena aromatičnoga i ljekovitog bilja i sjemena korovne vrste strjeličaste grbice (Lepidium draba L.). Utjecaj zajedničkoga klijanja sjemena vlasca (Allium schoenoprasum L.), kopra (Anethum graveolens L.), anisa (Pimpinella anisum L.), pelina (Artemisia absinthium L.), miloduha (Hyssopus officinalis L.), lavande (Lavandula angustifolia Mill.), mažurana (Origanum majorana L.) i timijana (Thymus vulgaris L.) na klijanje i početni...
ALELOPATSKI UTJECAJ SJEMENA I BILJNE MASE KIMA (Carum carvi L.) NA KOROVNU VRSTU STRJELIČASTU GRBICU (Lepidium draba L.)
ALELOPATSKI UTJECAJ SJEMENA I BILJNE MASE KIMA (Carum carvi L.) NA KOROVNU VRSTU STRJELIČASTU GRBICU (Lepidium draba L.)
Ines Fuček
Cilj rada bio je utvrditi alelopatski utjecaj sjemena i nadzemne mase kima (Carum carvi L.) na klijavost i rast klijanaca korovne vrste strjeličaste grbice (Lepidium draba L.). U laboratorijskim uvjetima u Petrijevim zdjelicama provedeni su pokusi sa zajedničkim klijanjem sjemena kima i korova, te vodenim ekstraktima od svježe i suhe mase kima. Zajedničko klijanje sjemena kima i korova značajno je smanjilo klijavost strjeličaste grbice za 37,2% te produljilo prosječno vrijeme...

Pages