Pages
-
-
Gravidnost i porod kobila
-
Mihael Đurin Spolnu zrelost kobile dosežu u dobi od 12 do 18 mjeseci starosti. Promjene koje dolaze s pojavom puberteta pod utjecajem su raznih hormona koje luče organi spolnog sustava. Spolni ciklus naziv je za vremensko razdoblje između dvije uzastopne ovulacije. To razdoblje traje u prosjeku 21 dan. S povećavanjem dužine dana u proljeće, kobile se počinju tjerati. Spolni žar traje prosječno 5 dana, pa je od velike važnosti pravovremeno uočiti znakove tjeranja kobila da bi se inseminacija...
-
-
Građa i funkcija živčanog sustava domaćih životinja
-
Tea Halt Živčani sustav je jedan od najvažnijih sustava u tijelu životinje. To je komunikacijska mreža koja omogućuje
životinjama da se prilagode promjenama unutar ili izvan tijela. Živčani sustav regulira kretnje tijela, regulira
sekreciju žlijezda, prikuplja informacije iz vanjskog okruženja pomoću osjetila, određuje ponašanje. Građen
je od živčanog tkiva koje se sastoji od neurona i glija stanica. Neuroni primaju i prenose podražaje u sve
dijelove tijela a glija stanice im...
-
-
HELJDA (Fagopyrum esculentum ) - ZABORAVLJENA BILJKA ILI BILJKA BUDUĆNOSTI
-
Barbara Turkalj Heljda je izuzetno je važna biljka u prehrani i zdravlju ljudi. Može se uzgajati kao glavni i kao postrni usjev. Zbog kratke vegetacije najčešće se koristi kao postrni usjev. Zbog niskih prinosa od 2 t po hektaru kao glavnog usjeva i 1 do 1,5 t kao postrnog usjeva heljda je za nas neisplativa kultura, što se vidi po malim zasijanim površinama, te se smatra zaboravljenom biljkom iako ima velik agrotehnički značaj. Heljda je biljka malih zahtjeva prema tlu, a ostavlja tlo čisto od...
-
-
HELJDA U POSTRNOJ SJETVI
-
Branko Kicoš Heljda (Fagopyrum esculentum) je kultura koja se sije i u Hrvatskoj. Kod nas se uzgaja u sjeverozapadnom djelu (Međimurje i Zagorje). Može da se uzgaja kao naknadni i kao postrni usjev. U nas se uzgaja kao postrni usjev i to najčešće može da se sije iz onih kultura koje se skidaju od 15. 6 do 25. 7.(uljana repica, grašak, ozimi ječam, ozima pšenica). Prema istraživanjima koja su provedena na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu gdje se heljda koristila kao siderat tj. površinski...
-
-
HIDROPONSKI UZGOJ SALATE U LUXAR AG d.d., ZAPREŠIĆ
-
Jakov Krmpotić Istraživanje je provedeno tijekom lipnje 2012. godine, odvijalo se u sklopu hidroponskog uzgoja salate Luxar AG. Tehnički dio istraživanja je proveden u plastenicima na području Zaprešića u kojima je praćen kompletan proces proizvodnje od sastavljanja proizvodnog kalendara, sjetve, proizvodnje presadnica i uzgoja salate pa sve do berbe, pakiranja, skladištenja i plasiranja proizvoda do krajnjih kupaca. Osim tehničkog dijela predočen je osvrt i na ostale aspekte poslovanja kao i na...
-
-
HRANIDBA SVINJA U EKSTENZIVNIM UVJETIMA DRŽANJA
-
Valentina Crnac Ekstenzivan način uzgoja svinja ima dugu tradiciju. U Republici Hrvatskoj se otvoreni sustavi držanja temelje na uzgoju autohtonih pasmina crne slavonske i turopoljske svinje. Uzgajati i prirodno iskorištavati treba zdrave, prirodno otporne, čovjeku korisne životinje koje su prilagođene uvjetima uzgojnog područja. Tradicionalni uzgoj se krivo poistovjećuje sa ekološkim. Smještaj svinja važan je preduvjet za uspješnu proizvodnju i usko je vezan s ostalim čimbenicima koji utječu...
-
-
HRANIDBA TOVNIH PILIĆA RAZLIČITIM OBLICIMA KRMNIH SMJESA I NAČINIMA HRANJENJA
-
Dražen Bradešić Provedenim istraživanjem htjeli smo utvrditi dali postoje razlike prilikom različitog načina hranjena tovnih pilića istog hibrida pri istim mikroklimatskim uvjetima. Istraživanje je provedeno na 90 pilića hibirida Cobb 500. Tovni pilići su bili podjeljeni u tri skupine po 30 komada, držali su se na podu u dubokoj stelji. Tovni pilići su tijekom pokusa hranjeni sa kompletnim krmim smjesama i peletama. Prva skupina tovnih pilića je bila hranjena samo sa kompletnom krmnom smjesom....
-
-
HRANJIVA VRIJEDNOST PILEĆEG MESA
-
Jelena Pena Pileće meso predstavlja biološki vrijednu namirnicu s povoljnim aminokiselinskim sastavom, malim sadržajem masti i visokom probavljivošću. Zbog visokog udjela bjelančevina i niskog udjela masti nutricionisti ga, uz ribe i meso kunića, preporučuju kao najzdraviji izvor bjelančevina životinjskog podrijetla. Važan pokazatelj hranidbene vrijednosti pilećeg mesa je njegov kemijski sastav i energetska vrijednost. Kvaliteta mesa ovisi o sadržaju masti i profila masnih kiselina, gubitka...
-
-
HRVATSKI PREHRAMBENI AUTOHTONI PROIZVODI
-
Josip Šestanj Ovaj završni rad imao je za cilj prikazati odabrane autohtone proizvode,njihove opise i proizvodnju.Obrađeni su najpoznatiji domaći autohtoni proizvodi,a nešto veća pozornost je usmjerena na slavonske autohtone proizvode kojih u ovom radu ima najviše.Hrvatska je zemlja bogata autohtonim proizvodima,zbog svojih geografskih i klimatskih specifičnosti.Najpoznatiji autohtoni proizvodi su:Slavonski kulen,Istarski pršut,Dingač,Paški sir,Maslinovo ulje,ali i ostali su sve popularniji na...
-
-
Heljda (Fagopyrum esculentum Moench.) - uzgoj i upotreba
-
Vedran Škoro Cilj ovog rada bio je opisati uzgoj heljde, njeno podrijetlo i rasprostranjenost u svijetu i Hrvatskoj, morfološka i biološka svojstva te agrotehniku proizvodnje i upotrebu. Heljda je pseudožitarica koja se proizvodi u velikom dijelu svijeta, ali u malom obujmu. Može se uzgajati kao glavna i postrna kultura. Izrazito je zanimljiva kao postrna kultura zbog boljeg iskorištenja poljoprivrednih površina, ali i zbog niskih prinosa, zbog kojih je postrna proizvodnja isplativija od glavne....
-
-
Hematološki pokazatelji krčke ovce
-
Jasna Gernhardt Cilj ovoga istraživanja je bio utvrditi i analizirati hematološke pokazatelje krčkih ovaca na obiteljskom gospodarstvu. Istraživanje je provedeno na 38 krčkih ovaca na obiteljskom gospodarstvu „Orlić“ u naselju Draga Bašćanska na otoku Krku. Uzorci su uzeti od ovaca koje su bile podijeljene u tri skupine: 1) 15 ovaca do 2 godine, 2) 11 ovaca u dobi od 3 do 7 godina, 3) 12 ovaca u dobi većoj od 7 godina. U punoj krvi utvrđivani su hematološki pokazatelji: broj eritrocita (RBC)...
-
-
Herbicidni potencijal livadne kadulje (Salvia pratensis L.) na Teofrastov mračnjak (Abitilon theophrasti Med.)
-
Toni Svalina Cilj istraživanja bio je utvrditi herbicidni potencijal vodenih ekstrakata livadne kadulje (Salvia pratensis L.) na klijavost sjemena i početni rast klijanaca Teofrastovog mračnjaka (Abutilon theophrasti Med.). U laboratorijskom pokusu u Petrijevim zdjelicama istražen je utjecaj vodenih ekstrakata od suhe nadzemne mase livadne kadulje (S. pratensis) u različitim koncentracijama (1 %, 2,5 %, 5 %, 7,5 % i 10 %). Povećanjem koncentracije povećavao se i negativni herbicidni učinak...
Pages
